Trećina građana pije neispravnu, u ovim delovima je ZABRANJENA za piće!
Foto:Shutterstock
Prema najnovijem istraživanju Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", u 2021. godini od ukupno 156 kontrolisanih javnih vodovoda gradskih naselja u Republici Srbiji, 105 ili 67,3 odsto su bili ispravni što znaÄi da stanovnici trećine gradskih naselja piju lošu vodu.
Najveći problem imaju stanovnici Vojvodine gde je u mnogim okruzima, a posebno u Banatu, voda zabranjena za piće.
Podaci Batuta govore da je od ukupnog broja kontrolisanih javnih vodovoda gradskih naselja u Srbiji (156), u regionu Vojvodine kontrolisano 43 javna vodovoda gradskih naselja ili 27,6%, u regionu Šumadije i Zapadne Srbije je kontrolisano 74 ili 47,4%, u regionu IstoÄne i Južne Srbije 32 ili 20,5% i u regionu Beograda 7 ili 4,5%.
Od ukupno 105 ispravnih javnih vodovoda gradskih naselja u regionu Vojvodine je bilo 11 ili 10,8%, u regionu Šumadije i Zapadne Srbije 61 ili 58,1%, u regionu IstoÄne i Južne Srbije 28 ili 26,6% i u regionu Beograda 5 ili 4,8%.
"U 2021. godini u Republici Srbiji u 25 oblasti ukupno je kontrolisano 2.246 javnih vodovoda i vodnih objekata. Od ukupnog broja kontrolisano je 156 javnih vodovoda gradskih naselja, 751 javni vodovod seoskih naselja i 1.339 vodnih objekata. Iz javnih vodovoda i vodnih objekata na fiziÄko-hemijsku ispravnost ukupno je kontrolisano 93.144 uzoraka vode za piće, od kojih je 15.407 ili 16,5% bilo neispravno dok je iz istih izvora na mikrobiološku ispravnost kontrolisano 95.308 uzoraka vode, od kojih je 5.022 ili 5,3% bilo neispravno", precizira se u izveštaju Batuta.
Najveći procenat neispravnih uzoraka je bio u Srednjebanatskoj oblasti gde od pet kontrolisanih javnih vodovoda nijedan nije bio ispravan, a isti sluÄaj je zabeležen i u Severnobanatskoj oblasti gde je kontrolisano šest javnih vodovoda i isto nijedan nije bio ispravan. Najmanji procenat neispravnosti vode prikazan je u kolubarskoj, rasinskoj, moraviÄkoj, pÄinjskoj i jablaniÄkoj oblasti, gde je voda potpuno Äista.
Prema reÄima šefa Departmana za hidrogeologiju Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, dr Dušana PolomÄića, ovi podaci ne treba da Äude zbog genetskog nasleÄ‘a zemljišta u tim sredinama.
"Jednostavno, kvalitet same hidrogeološke sredine u Vojvodini je takav da voda u startu nije najbolja i da se njen kvalitet može povećati samo preradom. Sa druge strane u kolubarskoj, rasinskoj, moraviÄkoj, pÄinjskoj i jablaniÄkoj oblasti ima dosta stena koje poboljšavaju kvalitet tla, a samim tim i vode koja se tamo nalazi", objašnjava PolomÄić.
Dodaje i da se prilikom analiza uzroÄnika za kvalitet vode i zemljišta uopšte ne sme zanemariti i stepen zagaÄ‘enja oblasti u kojima se vrši uzorkovanje, a koje znaÄajno može uticati na kvalitet tla, pa samim tim i vode na izvorištima.
"Skoro da je paradoksalno da u najrazvijenijim delovima zemlje imamo najzagaÄ‘eniju vodu. U Vojvodini je jako razvijena industrija koja kao neminovan zagaÄ‘ivaÄ Å¾ivotne sredine, uz nizak hidrogeološki kvalitet zemljišta negativno utiÄe i na kvalitet vode. U sredinama gde je industrija manje razvijena, logiÄno je da ima manje zagaÄ‘ivaÄa, a samim tim je uz povoljnu hidrogeološku klimu i kvalitet vode bolji", kaže PolomÄić.
Sa PolomÄićem se slaže njegov kolega dr SrÄ‘an RonÄević, profesor na Katedri za hemijsku tehnologiju i zaštitu životne sredine Prirodno-matematiÄkog fakulteta u Novom Sadu koji podseća da je u Vojvodini nekada bilo Panonsko more pa voda negde sadrži i visoke koncentracije soli, natrijuma i magnezijuma, kao i produkte raspada organskih materija. MeÄ‘utim, kako kaže, i ljudi su odgovorni za zagaÄ‘enje.
"Na kvalitet vode ljudi utiÄu najpre prskanjem useva i Ä‘ubrenjem, što je posebno izraženo u Vojvodini gde je poljoprivreda decenijama prioritet, a sve te hemikalije odlaze u zemlju. TakoÄ‘e i otpadne i fekalne vode otiÄu ispod površine i zagaÄ‘uju one prve zahvate za snabdevanje", istiÄe RonÄević.
Dodaje i da problem vode za piće u većini vojvoÄ‘anskih naselja potiÄe od toga što koriste podzemnu vodu sa većih dubina koja sadrži arsen, gvožđe, mangan i razne organske materije što zahteva skupu tehnologiju prerade, pa mali gradovi nemaju para za tako nešto.
"Novi Sad ima prednost što koristi vodu iz inflitracione zone Dunava. Ona se filtrira kroz obalu, dolazi do reni bunara i nije opterećena visokom mineralizacijom i nema arsena. Tako kad sirova voda stigne u reni bunar ona je već delimiÄno preÄišÄ‡ena prirodnim putem. Zatim, tu je Fabrika vode, koja je dograÄ‘ena najsavremenijom tehnologijom ozonizacije i primenom aktivnog uglja. U sluÄaju i da doÄ‘e do pojavljivanja znaÄajnije kontaminacije Dunava i da obalska filtracija ne uspe to zagaÄ‘enje da ukloni u dovoljnoj meri, sve toksiÄne materije će biti eliminisane ozonizacijom i adsorbcijom na aktivnom uglju. To je više barijerni pristup dodatne zaštite", objašnjava RonÄević.
"Zdravstveni aspekt vode za piće iz javnih vodovoda gradskih naselja se procenjuje na osnovu fiziÄko-hemijskih i bakterioloških parametara koji imaju veći zdravstveni znaÄaj. NajÄešÄ‡i uzrok bakteriološke neispravnosti vode bio povećan broj aerobnih mezofilnih bakterija koje imaju manji higijensko-epidemiološki znaÄaj i nemaju uticaja na zdravlje. NajÄešÄ‡i uzroci fiziÄko-hemijske neispravnosti su povećana mutnoća i boja, povišene koncentracije gvožđa, mangana, amonijaka, nitrata, nitrita, kao i povećan utrošak kalijum-permanganata. Većina uzroÄnika fiziÄko-hemijske neispravnosti utiÄe na organoleptiÄka svojstva vode a nema uticaja na zdravlje, dok neki uzroÄnici neispravnosti pripadaju grupi toksiÄnih i kancerogenih materija i imaju uticaja na zdravlje", upozoravaju iz Batuta.
Dodaju i da izvestan broj vodovoda pripada grupi mikrobiološki neispravnih i grupi visoko riziÄnih vodovoda zbog povećanog broja aerobnih mezofilnih bakterija koje imaju manji higijensko-epidemiološki znaÄaj, dok su se u grupi ispravnih vodovoda našli vodovodi sa prisustvom patogenih bakterija u manje od 5 odsto ispitivanih uzoraka.
Najveći problem po zdravlje Äoveka može biti arsen zbog Äijeg prisustva je u mnogim mestima u Vojvodiini zabranjena voda za piće iz vodovoda i to naroÄito u delu Banata gde je voda ima i boju, drugaÄiji miris i ukus.
"Kriterijum ispravnosti vode za piće nije samo da je ona bez boje, mirisa i ukusa, jer materije koje to mogu promeniti Äesto budu u koliÄinama koje nisu opasne po zdravlje, a opasni elementi, poput arsena, mogu biti u vodi koja je bistra i na izgled sasvim Äista", upozoravaju struÄnjaci i apeluju na ljude da se pridržavaju preporuka nadležnih te da ne koriste vodu ukoliko je ona zabranjena za piće.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE