Zarada nikad veća, a radnika ni za lek, mnogi zbog ovoga ODUSTANU
Foto:Shutterstock
Plata lekara specijalista u Srbiji iznosi 1.072 evra, dok je proseÄna plata programera oko 2.500 evra.
MeÄ‘utim, oni koji se bave nekim deficitarnim zanimanjem, a to su uglavnom zanatlije, mogu da zarade i mnogo više od toga. Jedna grupa zanatlija je posebno tražena, a reÄ je o zavarivaÄima. Njihova zarada dostiže i do nekoliko hiljada evra na meseÄnom nivou, ali uprkos sigurnom poslu i dobroj zaradi, mali broj mladih ljudi se odluÄuje na ovakav karijerni put.
Prema reÄima Miloša Turinskog iz Infostuda, ovo zanimanje je jedno od najtraženijih, a zarada zavisi od nekoliko faktora, od kojih je jedan sama tehnika zavarivanja koja se koristi u radu.
- TakoÄ‘e, neko će reći da zavarivaÄi zaraÄ‘uju previše, a neko da zaraÄ‘uju nedovoljno. To u suštini zavisi od toga da li su stalno zaposleni kod nekog ili rade po projektima. Oni koji rade po projektima koji traju po nekoliko meseci, mogu da, prema podacima koje mi imamo na Infostudu, zarade i po 3.000-4.000 evra meseÄno. A prema nekim informacijama koje sam video u medijima, jedan strani poslodavac je na projektu ‘Turski tok’ davao meseÄno Äak 7.000 evra. MeÄ‘utim, tu treba imati u vidu da se dešava da nakon završetka nekog projekta zavarivaÄi par meseci imaju pauzu, objašnjava Turinski.
On kaže da su zavarivaÄi jedan profil od mnogih zanatskih koji su traženi u Srbiji.
Turinski navodi da treba raditi i na promociji zanata u Srbiji, budući da oni predstavljaju siguran posao sa visokim zaradama. TakoÄ‘e, trenutno stanje na platformi Infostud pokazuje da je oko 60 odsto oglasa namenjeno za one sa srednjom struÄnom spremom, dok je manji deo rezervisan za one sa visokim obrazovanjem.
- Stalno se priÄa kako nam nedostaje 15.000 visokokvalifikovanih programera, a tu je reÄ o seniorima i mediorima, onima sa nekoliko godina iskustva. MeÄ‘utim, nama nedostaje i oko 12.000 kvalifikovanih vozaÄa, nedostaju i graÄ‘evinski radnici koje uvozimo, a na pozicije higijeniÄara zapošljavamo ljude iz Nepala, istiÄe Turinski.
Na teritoriji Beograda smer za zavarivaÄa postoji u Äetiri srednje škole, a jedna od njih je TehniÄka škola „Zmaj“ na Novom Beogradu.
MeÄ‘utim, kako je rekao pomoćnik direktora ove škole Jovica Sekulić, za ovaj smer, Äiji je pun naziv „bravar-zavarivaÄ“ interesovanja ima, ali nedovoljno, a ni približno onoliko koliko je potrebno našem tržištu rada.
- Nama odeljenje nije puno. Svake godine ima prostora da se upiše 30 uÄenika, a evo već dve godine se nije popunilo odeljenje. Moglo bi da bude mnogo više dece koja upisuju ovakve smerove, budući da ovaj posao donosi materijalnu sigurnost i da školovanje traje tri godine. To znaÄi da neko sa 17-18 godina može odmah po završetku škole da naÄ‘e posao, gde će mu poÄetna plata biti i 70.000 dinara, a ako nastavi da se trudi i usavršava, da naraste i na mnogo više od toga, kaže Sekulić.
Kako kaže, ovi obrazovni profili nisu prepoznati ni od strane roditelja, a mnogi misle da je sramota biti majstor.
- To apsolutno nije tako. Majstor je gospodin Äovek koji živi od svog vrednog rada, zakljuÄuje Sekulić.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE