Ako bi neka kripto berza u Srbiji bankrotirala, korisnici ne bi mogli da se oslone na državu
Foto:Shutterstock
Jedna od najvećih kripto berzi na svetu FTX podnela je prošlog petka zahtev za bankrot, posle iznenaÄ‘ujuće brzog kolapsa, a njen izvršni direktor Sem Benkmen-Frid (Sam Bankman-Fried), podneo je ostavku. Platforma se našla u jeku skandala kada je u javnost izašla tvrdnja da je njen prvi Äovek navodno preneo 10 milijardi dolara sredstava klijenata sa FTX-a u svoju trgovaÄku kompaniju Alameda Research. Kompanija je bankrotirala jer joj fali osam milijardi dolara da isplati poverioce koji žele da prodaju kripto token ove berze FTT.
Zahtev o bankrotu ukljuÄuje FTX Trading, FTX US, Alameda Research i oko 130 drugih kompanija koje su bile u vlasništvu FTX grupe, navodi se u saopštenju za javnost. U zahtevu je FTX Trading naveo da raspolaže imovinom od 10 milijardi do 50 milijardi dolara, i da ima više od 100.000 klijenata.
Kolaps ove kripto berze šokirao je investitore, a mnogi misle da bi mogao da ima efekat sliÄan kolapsu banke Lehman Brothers 2008. godine koji je izazvao globalnu finansijsku krizu.
Kompanija se veoma brzo našla u teškoj situaciji, pošto je cena njenog FTT tokena pala, a mnogi korisnici povukli svoje kriptovalute. Posle izveštaja da se FTX suoÄava sa krizom likvidnosti, izvršni direktor rivalske kripto berze Binance ÄŒangpeng Žao (Changpeng Zhao) prihvatio je da spase FTX preuzimanjem kompanije, ali je odustao od te namere samo dan kasnije, pošto nije postignut dogovor.
AmeriÄki Kongres već istražuje okolnosti pod kojima se dogodio kolaps platforme FTX, a ovaj dogaÄ‘aj uzdrmao je kompletnu kripto industriju, pa i šire finansijske krugove.
Iako Srbija i dalje nema razvijeno kripto tržište, odraziće se i na trgovce kriptovalutama u našoj zemlji.
“RazoÄaran sam onim što je rukovodstvo FTX-a uradilo. U pitanju je Äista kraÄ‘a, ne postoji bolja reÄ da se opiše ono što se desilo”, ocenjuje Aleksandar Matanović, vlasnik kripto menjaÄnice ECD.
U razgovoru za Biznis.rs on kaže da se ovaj događaj već odrazio negativno na cene kriptovaluta.
“Ugroženo je poslovanje kompanija koje su imale sredstva na FTX-u, a kod dela korisnika je poljuljano poverenje u celu kripto industriju. Tek kada vidimo koga će još FTX povući sa sobom u narednom periodu moći ćemo da bolje procenimo celokupni uticaj na tržište. Bez sumnje, ovo je jedna od najvećih, ako ne i najveća prevara otkad kriptovalute postoje i posledice će se osećati mesecima, u najboljem sluÄaju”, smatra Matanović.
Kada je reÄ o srpskom tržištu kriptovaluta, Zakon o digitalnoj imovini je donet pre dve godine i poÄeo je da se primenjuje sredinom 2021. Iako nijedna kripto menjaÄnica još nije dobila licencu od Narodne banke Srbije, zakon omogućava firmama da dobiju privremenu dozvolu za rad dok se definitivno ne utvrdi da li će im biti dodeljena licenca.
“Kripto tržište u Srbiji regulisano je Zakonom o digitalnoj imovini iz 2020. godine Äija je primena poÄela sredinom 2021. Ipak, kao što ste primetili, još nijedna licenca nije izdata. ECD je konkretno u proceduri od juna 2021. godine”, podseća naš sagovornik.
Ova kripto menjaÄnica je jedino privredno društvo koje pruža usluge povezane sa virtuelnim valutama u skladu sa prelaznim režimom.
Narodna banka Srbije istiÄe da kripto-menjaÄnice ne mogu da drže novÄana sredstva svojih korisnika, to jest mogu primati novac iskljuÄivo radi izvršenja konkretne transakcije.
TakoÄ‘e, dužne su da za svakog korisnika otvore raÄun u banci koji je odvojen od novÄanog raÄuna organizatora te platforme i koji ne može biti predmet prinudne naplate i izvršenja koje se sprovodi nad njim.
Iz centralne banke navode i da je Zakonom o digitalnoj imovini propisana obaveza pružaoca usluga da vodi evidenciju o novÄanim sredstvima i virtuelnim valutama korisnika koje drži, pa je tako Srbija u većoj meri obezbedila umanjenje rizika od gubitka novÄanih sredstava i druge imovine korisnika, ali – „ti rizici se ipak ne mogu predvideti, niti eliminisati, na šta Narodna banka Srbij kontinuirano upozorava“.
Ako bi neka kripto berza u Srbiji bankrotirala, njeni korisnici ne bi mogli da se oslone na podršku države, kao što je sluÄaj sa depozitima u bankama.
Zakonom o digitalnoj imovini izriÄito je propisano da Republika Srbija, Narodna banka Srbije, Komisija za hartije od vrednosti i drugi nadležni organi i organi javne vlasti „ne garantuju za vrednost digitalne imovine i ne snose odgovornost za bilo koju eventualnu štetu i gubitke koje korisnici i drugi imaoci digitalne imovine i/ili pružaoci usluga povezanih s digitalnom imovinom i/ili treća lica pretrpe u vezi sa obavljanjem transakcija s digitalnom imovinom“.
U sluÄaju steÄaja odreÄ‘enog pružaoca usluga povezanih sa digitalnom imovinom, u Srbiji se primenjuju redovna pravila steÄajnog postupka, a korisnici imaju status poverilaca u tom postupku i tako se i namiruju.
„Treba imati u vidu da nivo zaštite korisnika digitalne imovine ni u jednoj državi u kojoj je dozvoljeno korišÄ‡enje virtuelnih valuta nije na nivou zaštite korisnika finansijskih usluga, niti su transakcije digitalnom imovinom obuhvaćene sistemom kakav je sistem osiguranja depozita, kojim bi se obezbedila zaštita novÄanih sredstava i druge imovine korisnika digitalne imovine u sluÄaju steÄaja ili likvidacije pružaoca usluga povezanih s digitalnom imovinom“, rekli su nedavno iz centralne banke.
Na pitanje kakva su njegova oÄekivanja od kripto tržišta u narednom periodu, Aleksandar Matanović kaže da ne oÄekuje ništa spektakularno.
“Makroekonomska situacija je i dalje dosta loša, a sve što se dešavalo ove godine, sa Lunom, Celzijusom, pa sad i FTX-om, svakako samo dodatno pogoršava stvari i povećava strah i neizvesnost. Investitori su generalno cele ove godine vrlo rezervisani (ne samo na kripto tržištu) i ne vidim da će se to promeniti u narednim mesecima. Stepen prihvaćenosti kriptovaluta se konstantno povećava, s tim da se u ovim okolnostima on povećava sporijim tempom nego inaÄe, i tako će ostati verovatno još neko vreme. DugoroÄno sam nepopravljivi optimista”, zakljuÄuje Matanović.
“Rano je još govoriti o rezultatima tranzicije Ethereuma. Prošla su tek dva meseca, što svakako nije dovoljno. Pored toga, u godini kao što je ova, Äak i neke baš dobre stvari koje se urade teško donesu kratkoroÄne rezultate”, ocenjuje Matanović.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE