Logopeda sve manje...
Foto:Snežana Krstić / RAS Srbija
Domovima zdravlja, vrtićima i školama potrebno je tri puta više logopeda nego što ih je trenutno zaposleno, jer se broj dece sa poremećajem govora povećava i trenutno iznosi više od 60 odsto.
Zbog manjka termina dok traju sistematski pregledi budućih prvaka od marta do maja, na logopedski tretman Äeka se i viÅ¡e od meseca, piÅ¡u Novosti.
Roditelji su prinuÄ‘eni da izdvoje minimum 7.000 dinara meseÄno za privatne ordinacije, dok se kvalitet logopedskih usluga joÅ¡ uvek ne kontroliÅ¡e, potvrÄ‘uju struÄnjaci.
Doktor sc. Silvana PuniÅ¡ić, audiolingvista-logoped iz Instituta za eksperimaentalnu fonetiku i patologiju govora "ÄorÄ‘e Kostić", kaže da je broj logopeda u zdravstvu i prosveti poslednjih godina drastiÄno smanjen, uprkos tome Å¡to poremećaji govora poprimaju karakter pandemije, piÅ¡u "Novosti".
- U pojedinim beogradskim opštinama radi jedan ili dva logopeda, u svim školama u Srbiji ima ih najviše 10, dok zajedno sa domovima zdravlja i vrtićima taj broj ne prelazi 100. Ukupno ih ima 350 u celoj zemlji - kaže dr Silvana Punišić.
To praktiÄno znaÄi da veliki broj gradova u Srbiji nema nijednog logopeda, dok je situacija najalarmantnija u Vojvodini. Mesta koja imaju struÄnjake većinom ih finansiraju iz lokalnih kasa, dok su individualni tretmani sa decom pravi luksuz.
- UobiÄajeno je da se u istom terminu radi sa viÅ¡e dece i da se zakazuju tretmani maksimalno dva do Äetiri puta meseÄno - kaže dr sc. Silvana PuniÅ¡ić.
Ona dodaje da se u periodu obaveznih pregleda predÅ¡kolaca, rehabilitacija Äesto uopÅ¡te ne sprovodi.
Istovremeno, prema podacima iz 2018. godine, oko 1.100 logopeda nalazi se na evidenciji Nacionalne službe za zapoÅ¡ljavanje. Posao sve Äešće pronalaze u privatnom sektoru, otvarajući sopstvene ordinacije.
- Privatnih ordinacija je sve viÅ¡e i taÄan broj im se ne zna. Situacija je takva da će adekvatan tretman dobiti dete Äiji roditelji mogu da plate privatno struÄnjake, dok jedan termin u proseku koÅ¡ta 1.500 dinara. ipak, nigde nije propisano koliko bi trebalo da traje tretman, već je to ostavljeno na procenu logopedu - kaže NataÅ¡a Labović Obradović, predsednica Udruženja logopeda Srbije.
Logopedska delatnost nije prepoznata u klasifikaciji delatnosti, pa se logopedi koji obavljaju privatnu praksu registruju kroz forme koje ne garantuju struÄni nadzor, niti siguran kvalitet usluge
- Na koji naÄin, koliko dugo i pod kojim uslovima logopedi mogu da leÄe decu sa poremećajima u verbalnoj komunikaciji, domaćim propisima nije jasno regulisano. Cena logopedskog tretmana zavisi od forme registrovane delatnosti, dok je najveći broj u sivoj radnoj zoni. To znaÄi da nemaju registrovanu delatnost i kontrolu, imaju slobodne cene, a time i neureÄ‘ene obaveze plaćanje poreza- kaže dr PuniÅ¡ić.
Dodatni problem predstavlja Äinjenica da su logopedi zaposleni u Å¡kolstvu, zdravstvu i socijalnoj zaÅ¡titi, pa nijedan od ova tri sektora nije iskljuÄivo nadležan za regulisanje i obavljanje logopedske delatnosti.
- Kako bi se situacija olakšala, najefikasnije rešenje je donošenje Zakona o logopedskoj delatnosti koji bi regulisao standarde prakse, kvalitet podrške, unapređenje statusa i povećanje broja logopeda u obrazovnim i ustanovama zdravstvene i socijalne zaštite - kaže Milena Anđelkov iz Doma zdravlja Grocka, i predstavnica Udruženja logopeda Srbije.
Ona dodaje da na taj naÄin logopedi viÅ¡e neće morati da se dovijaju, piÅ¡u "Novosti".
Dok se to ne reši, koplja se slamaju na najmlađima.
- Ukoliko se na vreme ne tretiraju, problemi u govoru mogu da utiÄu na normalan deÄji razvoj, socijalizaciju i celokupno Å¡kolovanje - kaže NataÅ¡a Labović Obradović.
Tretmani razliÄiti
Za razliku od domova zdravlja, u predÅ¡kolskim ustanovama najÄešće se radi samo na stimulaciji govorno-jeziÄkih poremećaja.
- Preventivne logopedske mere ne mogu da se sprovode u vrtićima i Å¡kolama, jer se prevencija primenjuje do uzrasta druge, najkasnije treće godine. Logoped u Å¡koli može da radi trijažno testiranje i eventualno da sporadoiÄno pruža logopedsku rehabilitaciju - kaže dr Silvana PuniÅ¡ić.
Primetan porast
U školskim odeljenjima ima sve više dece sa problemima u govoru, kaže Milena Anđelkov iz Doma zdravlja Grocka.
- U jednom odeljenju barem dvoje dece ima teži problem, dok više od polovine na upisu u prvi razred još ne zna pravilno da izgovara sve glasove. Prethodnih decenija, broj dece sa problemom bio je neuporedivo manji - kaže Milena Anđelkov.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE