Mnogi smatraju da se odavno izgubila, ali...
Foto:Pixabay
Mesečna primanja iznad hiljadu evra, solidan automobil, bar jedan odlazak na zimovanje i letovanje u toku godine, neki su od parametara koji odlikuju srednju klasu.
Ekonomisti i sociolozi se slažu u jednom - srednja klasa se u Srbiji odavno izgubila, a prema mišljenju pojedinaca, poslednji put je postojala još u vreme SFRJ, piše "Blic".
Za određivanje srednje društvene klase u Srbiji postoje dvostruki parametri - ekonomski i sociološki.
U ekonomske spadaju mesečna primanja iznad hiljadu evra, dopunski profesionalni rad kao još jedan izvor prihoda, automobil u vrednosti od 10.000 evra, ali i materijalna mogućnost za odlazak na zimovanje ili letovanje bar jednom godišnje, kao i redovne posete bioskopu i pozorištu.
U sociološke parametre spada fakultetska diploma, poznavanje stranog jezika, znanje rada na računaru, nepostojanje kritičnosti prema institucijama.
"U potrošnji domaćinstava i pojedinca postoji hijerarhija potreba: prvo se zadovoljava potreba za hranom, pa za odećom i obućom i tako dalje dok ne preostane višak za rekreaciju i slične potrebe", navodi ekonomista Miroslav Zdravković za "Blic".
S tim u vezi, sa njim se slaže i profesor na Ekonomskom fakultetu Ljubodrag Savić koji objašnjava da bi neko u ostvario sve ono što bi ga karakterisalo kao pripadnika srednjeg staleža, mora da ima i dva i po puta veća primanja od onoga što se troši na potrošačku korpu.
"Srednja klasa u Srbiji je polako nestajala od devedesetih godina kada je srpsko društvo počelo da se polarizuje, pa sada većinom imamo ili one koji imaju dosta novca, ali koji često ne zadovoljavaju obrazovne standarde, i one koji su u stalnom preživljavanju", kaže Savić i dodaje da se srednja klasa kod nas zadržala još u onim zanimanjima koji imaju uticaj na društvena zbivanja kakvi su lekari, pojedini profesori i inženjeri.
Kakva je bila srednja klasa u SFRJ?
Razlika između srednje klase u to vreme i sada je, prema mišljenju ekonomista, u tome što je tada postojao određeni sled koji je nekoga svrstavao u srednji stalež.
"U SFRJ se sve znalo: kada neko završi fakultet odmah je spadao u srednju klasu, jer je dobijao bolje plaćen posao. Materijalno su ljudi bili nezavisni, a društveno su imali mnogo veći uticaj, bili su prisutni u medijima i njihovo mišljenje je bilo poštovano, mogli su sebi da priušte zimovanje, letovanje i dva solidna automobila", objašnjava Savić i dodaje da se stalež dugo gradio, dok je danas dovoljno mnogo manje truda i znanja da neko dospe u bogati sloj društva.
On zaključuje da je u vreme SFRJ neko mogao da stekne i kupi stan od svojih primanja i ako je pripadao radničkoj klasi, dok je danas to nemoguće nekome ko potencijalno pripada bogatom sloju ljudi.
Razlika između siromašnih i bogatih najveća u Evropi
Prema merenju dužine koeficijenta iz 2016, Srbija je po nejednakosti ispred svih zemalja članica Evropske unije. Dužina koeficijenta u iznosu od 38,6 poena, značajno je bila veća od prosečnog iznosa za 28 zemalja EU, ali i od svih zemalja u okruženju poput Makedonije (35,2) i Hrvatske (30,6), a posebno iznad dužine koeficijenta za Sloveniju (24,5) koja je najbolje rangirana od bivših jugoslovenskih republika, što je u Evropi slučaj sa Islandom.
Prvi na listi uzroka za veliku nejednakost u dohotku između bogatih i siromašnih u Srbiji su domaćinstva sa niskim intenzitetom rada, odnosno nezaposlena lica ili lica koja rade manji broj sati u nedelji.
Drugi uzrok je veliki raskorak u platama zaposlenih lica. Zarade značajno doprinose ukupnoj nejednakosti, čak 93 odsto, ali je i povećavaju iz godine u godinu.
Treći uzrok leži u dosadašnjim ekonomskim merama. Smanjenje zarada u javnom sektoru za deset odsto na sve neto zarade onih lica koji zarađuju više od 25.000 dinara je jedna od mera koja je suprotno očekivanjima, negativno uticala na džini koeficijent.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala pročitajte OVDE