Preduzetnice koje sebi uredno plaćaju poreze i doprinose kada ostanu u drugom stanju, čekaju na refundaciju troškova od osam meseci do godinu dana
Foto:Thinkstock
Dok poslodavci žele pouzdanog saradnika na kojeg mogu uvek da se oslone, a radnici maštaju o poštenom i pravičnom gazdi, u praksi se događa nešto sasvim drugačije. Poslodavci najčešće gledaju svoj interes, tražeći izvesnost u radu, pa im tako, recimo, nije pravo kad treba da zaposle trudnicu ili zamene već zaposlenu službenicu koja je iznenada ostala u drugom stanju.
Da bi rešile svoj status, buduće majke često gazdama predlažu mogućnosti oko preraspodele njihovog radnog vremena ili uvođenje kliznog rada, što samo dodatno podgreva problem. Jer, u Srbiji je poslovna realnost surova, na šta podseća i nedavno istraživanje Ministarstva za demografiju i populacionu politiku, koje je pokazalo da tek svaki peti poslodavac odobrava klizno radno vreme, a čak 90 odsto njih ne dozvoljava rad od kuće. Stoga se, možda čak i s pravom, često u javnosti nameće pitanje zašto pojedini poslodavci u Srbiji ne vole previše trudnice i krše njihova prava.
– Jedan od razloga zašto poslodavci katkad izbegavaju da prime u radni odnos ženu koja planira trudnoću nije u tome što su oni nehumani ili diskriminatori, nego zato što nemaju kapaciteta za takvu situaciju. Već u samom startu mali poslodavac dobija probleme sa poreskim bilansima, jer država treba da mu refundira sredstva od uplaćenih poreza i doprinosa na zarade, dok se u praksi dešava da te uplate kasne ili se ne proknjiže kako treba, pa je onda poslodavac prinuđen da ponovo ide u poresku upravu i iznova plaća knjigovođu. Drugim rečima, takav poslodavac ima previše posla s kojim ne može da izađe na kraj, pa mu je donekle lakše da nema takav slučaj – ističe Dragoljub Rajić, iz Mreže za poslovnu podršku, dodajući da zato ipak ne bi trebalo stavljati omču oko vrata samo poslodavcima, već tražiti krivca i u državi, koja sistemski i administrativno ne obezbeđuje uslove za rešavanje takvih situacija.
– Time se stvara samo privid da poslodavci ne vole trudnice, a zapravo je problem u komplikovanoj administraciji. Jer, svi ti administrativni poslovi treba da idu na teret poslodavca, a često se događa da neka mala firma nema dovoljno novca da plati spoljnu pravnu pomoć, koja je skupa, od 50 do 100 evra po dokumentu, a obično je za to potrebna hrpa papira. U takvoj situaciji firma mora da angažuje više zaposlenih na administrativnim poslovima, čime ima veći trošak – nabraja Rajić.
Poslodavci izbegavaju takva angažovanja, jer svaki teži tome da nađe radnika koji će mu stalno raditi u narednim godinama, a niko ne želi da troši vreme na ponovna zapošljavanja, obuke, traženje odgovarajuće zamene…
– Problem nemaju samo trudnice, nego i preduzetnice koje uredno sebi plaćaju poreze i doprinose kada ostanu u drugom stanju. Iako će za tih godinu dana dobiti refundaciju troškova na ime uplaćenih poreza i doprinosa, ta refundacija im po pravilu kasni od osam meseci do godinu dana. Time država prisiljava žene preduzetnice da odu u poreski dug, a to je znak da sistem na nekim mestima ne funkcioniše dobro – napominje Rajić.
Za razliku od trudničkog bolovanja, po Zakonu o finansijskoj podršci porodicama sa decom, porodilje uživaju znatno veća prava nego ranije, jer je poslodavac dužan da poreskoj upravi pošalje samo jedan dokument o radnici, a žena dalje sama prikuplja dokumentaciju, dok joj država direktno na račun isplaćuje zaradu u narednoj godini.
– Sve što poslodavci iznose kad je reč o zapošljavanju trudnica faktički jeste tako, ali ne bi trebalo ni da zaborave da, ako ne prime trudnicu ili im nije pravo ako im zaposlena ostane u drugom stanju, tada ipak nisu pametni, jer ne razmišljaju dovoljno unapred – smatra Jovana Ružičić, direktorka „Centra za mame”, i podseća da je problem u državi koja bi trebalo da pojednostavi administrativne procedure ili čak uvede onlajn predaju dokumentacije, a ne da prisiljava poslodavce da jure od šaltera do šaltera po potpise i pečate.
– Poslodavci bi morali da nauče i da dugoročnije razmišljaju o tome kako su trudnice i porodilje budućnost njihove firme. Jer, žene koje se vrate sa porodiljskog bolovanja, kako pokazuju istraživanja, imaju znatno viši nivo produktivnosti, a materinstvo ih uči i da obavljaju više poslova u isto vreme – zaključuje Jovana Ružičić.
Na listi 14 firmi koje krše prava trudnica i porodilja
Na sajtu Ministarstva za rad i zapošljavanje objavljena je crna lista sa imenima poslodavaca kod kojih su od 23. jula do 2. oktobra utvrđene nepravilnosti u poštovanju prava trudnica i porodilja. Na toj listi našlo se 14 firmi: radnja za održavanje i popravku računara „Hronos kompjuters” iz Vranja, trgovina „Stilos” d. o. o. iz Novog Sada, trgovina na malo delovima i opremom za motorna vozila PD „Unikomerc filter” d. o. o. iz Prokuplja, trgovina na malo satovima i nakitom „Firma bomar” d. o. o. iz Novog Sada, trgovina na veliko TDC d. o. o. iz Novog Sada, trgovinsko preduzeće „Ju mak” iz Žitorađe, motel „Solej” d. o. o. iz Aleksandrovca, trgovina „Mis ju” sa Kopaonika, Apoteka „M zdravlje” iz Beograda, „Ritejl kofi Beograd” d. o. o. iz Beograda, „D i V kompani” iz Zemuna, Preduzeće za PTU MTR „Best kapital komerc” iz Kraljeva, SZTR „SI mark” iz Bobišta i Opšta bolnica iz Loznice.
Svi ovi poslodavci, sem bolnice iz Loznice, nisu isplatili naknadu zarade po osnovu trudnoće ili porodiljskog odsustva ili radi nege deteta. Pet njih nije dostavilo obračun zarade o godišnjim ostvarenim prihodima, četvoro nije dostavilo dokumentaciju Sekretarijatu za socijalnu zaštitu/Fondu zdravstvenog osiguranja, a jedan poslodavac je uručio nezakonit otkaz ugovora o radu.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala pročitajte OVDE