Posao koji u Srbiji donosi 10.000 evra zaradu, a ovim biznisom se bave i mnoge poznate liÄnosti
Foto:Shutterstock
Da je gajenje pÄela dobar biznis i u svetu, pokazuje primer svetskih medijskih zvezda, kao što su pevaÄica Bijonse, glumci Leonardo di Kaprio, Bred Pit, Morgan Frimen, koji se ozbiljno bave ovim poslom.
PÄelarstvo polako postaje unosna privredna grana jer, prema procenama pÄelara, od 100 košnica može da se zaradi, ukoliko su optimalni uslovi za pÄele, i do 10.000 evra.
Samo od jedne košnice, koja se ne seli sa mesta na mesto, može da se dobije 20 kilograma, a od one koja se premešta i do 50 kilograma meda. Ako se cela koliÄina isceÄ‘enog meda proda po Äetiri evra, ulaganje može da se duplira već u prvoj sezoni.
Da li biste se bavili pÄelarstvom?
InaÄe, kilogram meda na tržištu košta, zavisno od vrste, od 700 do 1.000 dinara.
Da je gajenje pÄela dobar biznis i u svetu, pokazuje primer svetskih medijskih zvezda, kao što su pevaÄica Bijonse, glumci Leonardo di Kaprio, Bred Pit, Morgan Frimen, koji se ozbiljno bave ovim poslom.
Kod nas je sve više porodica koje se ozbiljno bave gajenjem pÄela i, ma koliko izgledao kao lagan posao, on to nikako nije. Naime, poznavaoci ove grane poljoprivrede, kao što je Rodoljub Živanović, predsednik Saveza pÄelarskih organizacija Srbije, kažu da je to u stvari nauka.
ULAGANJE U KOŠNICE SE BRZO ISPLATI
“PÄelarima je neophodno veliko znanje o gajenju pÄela”, kaže Živanović.
“Oni moraju stalno da se edukuju i usavršavaju. Od košnica se može zaraditi, ali ne i obogatiti. Volim da kažem da barem deset godina pÄelar mora da radi da bi postao dobar poÄetnik. Ulaganje nije malo, a prinos meda zavisi pre svega od meteoroloških uslova – i mi zavisimo od sunca, kiše, mraza, odnosno od roda biljaka i useva.
Cena košnice se kreće oko 50 evra, a isto toliko košta i roj pÄela.
Ipak, pÄelari kažu da se ulaganje brzo isplati, pod uslovom da je godina dobra, odnosno cvetna i rodna, i u zavisnosti od toga da li se pÄele sele sa mesta na mesto.
PÄelari koji se ozbiljno bave ovim poslom premeštaju košnice i po nekoliko puta do zime.
Država, a i Grad Beograd, podržavaju pÄelare raznim subvencijama. Podsticaj je prošle godine bio 720 dinara po košnici. Da bi dobio pomoć države, pÄelar mora da ima najmanje 20 košnica.
Srbija poseduje oko 1,1 milion košnica. Registrovano je oko 15.000 pÄelara, a gajenjem pÄela bavi se oko 30.000 domaćinstava. Proizvodnja meda se kreće od 6.000 do 9.500 tona godišnje, a od toga se trećina odnosi na bagremov i suncokretov med.
Srbija ima odliÄne agroekološke i meteorološke uslove za gajenje pÄela. Proizvodimo šest vrsta meda sa zaštićenim geografskim poreklom. To su homoljski, kaÄerski, Ä‘erdapski, deliblatski, fruškogorski i vlasinski.
POGON OD 3.000 TONA
“Da bi pÄelarstvo bilo ozbiljan biznis koji donosi dobru zaradu, mora da se poseduje najmanje 250-300 košnica – kaže Živanović.
Sve manje od toga je samo dodatni posao za porodicu. TakoÄ‘e, važno je da pÄelari prodaju med bez posrednika. Strani kupci više vole da kupuju med direktno od proizvoÄ‘aÄa nego od nakupaca.
Zbog toga je Savez pÄelarskih organizacija Srbije prošle godine sagradio u RaÄi pogon za prikupljanje i plasman meda. Njegov kapacitet je 3.000 tona godišnje i nastao je na inicijativu samih pÄelara. Tako su dobili fer cenu i siguran plasman. Ovaj pogon otkupljuje med po 4,70 evra, što je trenutno jedna od najvećih velikoprodajnih cena.
RUSI NAJVIŠE VOLE NAŠE MEDNE PROIZVODE
Med se najviše izvozi u Rusiju, ali i u zapadnoevropske zemlje.
“Od bake sam nasledio pÄelinjak i sada imamo 200 košnica”, kaže Bojan Batinić iz Vlaškog dola kod Smederevske Palanke, koji zajedno sa suprugom već 17 godina gaji pÄele.
“Košnice zbog većeg prinosa selimo na Homolje i blizu polja suncokreta. PÄelarstvo je posao od kojeg živimo i planiramo da ga proširimo. Med prodajemo jednoj firmi i sa njima dobro saraÄ‘ujemo.”
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE