Čak 46,31 odsto učenika osnovnih škola poznaje nekoga koga maltretiraju i ponižavaju vršnjaci. Skoro svaki drugi učenik se susreo sa nekim oblikom nasilja
Foto:Thinkstock
To je pokazalo istraživanje specijaliste pedagogije Slobodana Malušića sprovedeno na preko 600 učenika beogradskih osnovnih škola od petog do osmog razreda.
U izveštaju dostavljenom B92.net, Malušić navodi da istraživanje jasno pokazuje koliko je nasilje zastupljeno u našim osnovnim školama.
Po mišljenju anketiranih učenika u odeljenjima ima 36,84 odsto učenika koji nisu prihvaćeni, koji su izolovani, odbačeni ili ignorisani. Razlog za to je, kako se navodi, što se po mišljenju anketiranih učenika, nepristojno ponašaju, vređaju druge, razlikuju se od drugih, ne mogu da se kontrolišu, imaju fizičke mane (nose naočare, imaju veliki nos, uši, debeli su...).
Malušić inače napominje da se nasilje kroz istoriju javlja u raznim fazama, a uprkos razvitku društva nasilje je i dalje problem.
A koliko su vršnjaci važni pokazuje to što bi čak 18,95 odsto učenika prihvatilo da ismeva svoje drugove samo da ne bi bili isključeni iz grupe.
“To ukazuje na veliki uticaj vršnjaka ne samo kada je u pitanju pozitivno delovanje već nažalost i negativno, kao što je zlostavljanje i slično“, navodi Malušić.
Jedan broj učenika, 10,53 odsto trpi nagovaranje drugih na nešto loše urade drugima, a 17,89 odsto doživljava svakodnevno vređanje i ismevanje i to uglavnom od vršnjaka.
Učenici su najviše bili povređeni od drugova, 57,89 odsto, od nepoznate osobe 8,42 odsto, od nastavnika 6,32 odsto, od roditelja 2,10 odsto. Dakle, kako se navodi, skoro da nema učenika koji nije bio povređen na neki način.
Na pitanje od koga su doživeli najveće poniženje i neprijatnost, učenici odgovaraju: od drugova 27,37 odsto, od nastavnika 9,47 odsto, od roditelja 6,32 odsto, od nepoznate osobe 2,10 odsto.
Najveće batine 42,11 odsto učenika dobilo je od roditelja i drugova.
“Izgleda od onih koji su im najdraži i najbliži dobijaju i najveće batine“, kaže pedagog.
Učenici trpe razne ucene u 9,47 odsto slučajeva od roditelja, brata, sestre, nastavnika, drugova.
Na pitanje zašto ih ucenjuju, neki ne smeju da kažu, dok drugi navode razloge poput ovih: “zato što su nešto kazali, a nisu smeli“, “treba nešto da urade, a to ne žele“... Njih 11,58 odsto je ipak priseljeno da uradi ono što ne žele.
Kada se učenicima nešto loše desi prvo kažu roditeljima, 66,31 odsto, drugu 34,73 odsto, razrednom starešini 7,37 odsto, nastavniku 2,10 odsto, pedagogu i psihologu 1,05 odsto, a nikome ne kaže 9,47 odsto.
“Kao što se vidi, učenici imaju najviše poverenja u roditelje i drugove. Najveći problem imaju onih 9,47 odsto koji ne kažu nikome, a to znači da njima niko ne može pomoći sem njih samih. Njih treba ohrabriti, uveriti da nekom moraju da kažu kad im se nešto loše desi, onima u koje oni imaju naviše poverenja, jer jedino tako mogu da reše svoj problem, pogotovo ako se on ponavlja. Čak i onima koji su svoj problem nekom rekli, ti nisu uspeli da reše problem u 16,84 odsto slučajeva, a 9,47 odsto je izjavilo da niko drugi nije hteo da im pomogne“, tvrdi Malušić.
Nije mali broj ni onih učenika koji žele da se nekom osvete, njih 32,63 odsto. Među njima nisu samo žrtve, već sigurno, kako kaže Malušić, ima i potencijalnih zlostavljača.
Kad je reč o bezbednosti učenika u školi, njih 25,26 odsto odgovara da se ne osećaju sasvim bezbedno u svojim školama.
“Kad se sve ovo sagleda, vidi se da nasilje u školama ne prestaje uprkos raznim pokušajima, predavanjima, seminarima, projektima, uvođenju veronauke, građanskog vaspitanja, formiranju timova za borbu protiv nasilja i zlostavljanja učenika...“, dodaje Malušić.
Učenike, kako kaže, treba upoznati sa ovom temom, ohrabriti, a društvo treba da preuzme odgovornost,
“Sa učenicima treba svakodnevno razgovarati na ovu temu, dobro ih upoznati šta je nasilje i da će svako ko vrši nasilje biti kažnjen. Ohrabriti ih da ne treba da trpe nikakvo nasilje i da to moraju nekom da kažu, onome u koga imaju najviše poverenja. Stvarati poverenje između učenika i nastavnika, nastavnika i roditelja. To poverenje ne sme se nikad izneveriti. Isticati pozitivne primere rešavanja konflikta i drugih problema. Negovati međusobnu toleranciju i poštovanje. Učiti kontrolisanje emocije i prihvatanje različitosti. Uvoditi pravila ponašanja, preventivne mere i podršku žrtvama, ne samo na papiru, već i u praksi. Mediji bi mogli da pomognu ukazujući na probleme, ali i ističući pozitivna rešenja“, navodi Malušić.
Ma od koga da nasilje dolazil pedagog navodi da društvo u celini treba da preuzme odgovornost.
“Zakonske odredbe moraju biti oštre i efikasne, jer niko ne sme da trpi nasilje. Kad se problem otkrije, ne se se dozvoliti da ostane nerešen“, zaključuje Malušić.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala pročitajte OVDE