Istinskih vernika u Srbiji manje
Foto:Profimedia
Crkva se napuni samo na Božić i Vaskrs.
Ako zanemarimo zadušnice, ostalim praznicima na liturgiji je tek nešto više ljudi nego inače. A njih je toliko malo da ih lično sve poznajem.
Svoj sud o broju vernika i religioznosti našeg naroda ovako iznosi starešina jednog od prigradskih hramova Srpske pravoslavne crkve u Beogradu. Bez okolišanja kaže da njegovi parohijani retko dolaze na bogosluženja, malo njih se pričešćuje, a u odnosu na ukupan broj stanovnika crkvene opštine samo malobrojni sveštenika primaju u kuću.
Slična slika može se videti u gotovo svim krajevima Srbije, s tim što je u pojedinim delovima zemlje situacija još gora. I to ne bi bilo nikakvo čudo da retka istraživanja o religioznosti stanovnika Srbije ne iscrtavaju potpuno drugačiju sliku - izuzetno visok procenat vernika.
Poslednje podatke o broju verujućih ljudi objavila je asocijacija Vin-Galup internešnel. Ovo istraživanje je pokazalo da se u Srbiji 75 odsto građana izjašnjava kao religiozno, a da u postojanje Boga veruje nešto više njih - 79 odsto.
Podaci dobijeni popisom stanovništva 2011. godine pokazuju još veću brojnost vernika među građanima Srbije. Prema rezultatima ankete koju su popunili skoro svi žitelji Republike, religioznih je čak 94 odsto. Najbrojniji među njima su pravoslavni hrišćani kojih je 6,4 miliona, što čini 85 odsto ukupnog stanovništva. Ovoliki broj vernika, makar na papiru, Srbiju svrstava u sam vrh evropskih država po religioznosti.
Ovi brojevi na prvi pogled govore da su građani Srbije izuzetno posvećeni svojoj veri, da žive po njenim načelima, redovno odlaze na bogosluženja, učestvuju u obredima i čitaju versku literaturu. Međutim, da li je baš tako?
"Naravno da nije. Religioznost kod našeg naroda većinom se ispoljava deklarativno i njome se izražava načelna pripadnost hrišćanskoj duhovnoj sferi. Ona je i izraz poštovanja tradicije, običaja, duha predaka i etničkog korpusa", kaže za "Novosti" sociolog Teodor Simeunović. "Otud se kod nas vernikom oseća svako ko obeležava krsnu slavu, iako je u ovom činu religija u drugom planu. Ona je, pak, alibi za "upis" među vernike, hrišćane i pravoslavce."
U ovakvom određenju religioznosti, kako napominje sagovornik beogradskog lista, Bog i versko učenje dolaze kao nešto što se podrazumeva i što se uopšteno prihvata, iako se malo ili nimalo poznaje.
"Sveštenici najbolje znaju koliko vernika uopšte zna ceo "Očenaš". Pevanje na liturgiji i "odgovaranje" svešteniku privilegija je samo malobrojnih posvećenika koje najčešće nazivamo "pravim vernicima" ili pobožnim ljudima", navodi Simeunović.
Veliko je pitanje da li je uopšte moguće doći do broja istinskih vernika.
Za teologa i veroučitelja Milića Stojševa istinskim hrišćanskim vernikom može da se smatra samo onaj ko živi prema jevanđelju.
"Vernik je svako ko oseća Boga i istinski se pridržava načela vere. Pod tim obično smatramo Sveto pismo i skup učenja koje čine okosnicu hrišćanstva. Pripadnost crkvi se podrazumeva jer je reč o zajednici, koja je jedan od temelja hrišćanske vere. Imajući u vidu sve ovo, kao dan je jasno da je broj takvih vernika znatno manji nego što se u javnosti navodi. Koliko god da ih je, međutim, oni su so ove zemlje", objašnjava Stojšev.
Sagovornici "Novosti" napominju da Srbi važe kao verujući, ali ne i kao crkveni narod. Pojam vere u Srbiji često se pogrešno izjednačava sa pripadnošću naciji. Pogrešno je, ali i opasno načelo prema kome Srbin obavezno mora biti i (pravoslavni) vernik.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala pročitajte OVDE