Obrenovac, 18.04.2021

TOP 10 KNJIGA O KNJIGAMA


Izvor: nova.rs/Matija Jovandić/Lokalne novine | Obrenovac, 10.11.2020.
PriÄe i knjige temelj su naÅ¡e kulture

Foto:nova.rs/Promo


"PriÄe i knjige temelj su naše kulture. Pre nego što smo imali papir, imali smo klinove i ploÄe. Jedina starija stvar od knjiga su crteži, ali to je već druga priÄa. A dodati na sve to knjigu koja govori o drugim knjigama - to je sasvim nova zagonetka", piše francuski pisac Antoan Loren, preporuÄujući 10 naslova koji govore o knjigama.

Priredio: Matija Jovandić

Knjige u kojima pisci pišu o drugim književnim delima nisu retkost i veoma su razliÄite: od “Imena ruže” Umberta Eka, gde dvojica franjevaca tragajući za ubicom traže i izgubljeni nastavak Aristotelove “Poetike”, pa do “Kradljivice knjiga” Markusa Zusaka, bestselera o strasti za Äitanjem u doba nacistiÄke NemaÄke. Francuski pisac Antoan Loren, autor i kod nas prevedenog “Miteranovog šešira”, objavio je poÄetkom godine knjigu “Soba Äitaoca” posvećenu upravo drugim knjigama. Napisao ju je, navodi, jer više od 10 godina, od kada je potpisao ugovor za svoj prvi roman, “posmatra taj tajanstveni i fascinantni svet izdavaštva”. Francuskog pisca je britanski “Gardijan” povodom “Sobe Äitaoca” pozvao da odabere i preporuÄi “10 knjiga o knjigama”. “Deset knjiga koje slede – devet romana i jedno nefikcijsko delo – nude, rekao bih, uvid u neobiÄan svet stvaranja knjiga, taj bizarni posao kakvim se bave romanopisci, i magiju koja postoji (nekad doslovno) samo uz knjige koje Äitamo”, piše Loren o svom izboru, koji ovde prenosimo uz njegova obrazloženja.

“Klub Dima”, Arturo Peres Reverte

Ovo je jedna od najÄudnijih priÄa Peres Revertea. Trgovac knjigama upušta se u misiju da pronaÄ‘e izgubljenu knjigu, štampanu u Veneciji u 16. veku. Ali ta knjiga sadrži i gravire koje, uz sleÄ‘enje pravila odreÄ‘enog rituala, mogu da prizovu Ä‘avola. (Knjiga je poslužila kao predložan za film “Deveta kapija” iz 1999. godine sa Džonijem Depom, op. prir.).

“Lila, Lila”, Martin Suter

Moja omiljena Suterova knjiga. Stidljivi mladić pronalazi rukopis umrlog Äoveka skriven u ormariću na pijaci i odluÄuje da ga predstavi kao svoj da bi zadivio ženu koju voli. Roman je objavljen i doneo mu je veliki uspeh, ali on, naravno, nije u stanju da napiše sledeći. A onda poÄnu da stižu i preteća pisma – od nekoga ko tvrdi da je on autor.

“Lestve ka nebu”, Džon Bojn

Mladi Moris Svift u hotelu u Berlinu sluÄajno naiÄ‘e na slavnog romanopisca Eriha Ekermana, koji mu u poverenju ispriÄa o svojoj mraÄnoj prošlosti. Beskrupulozni Svift iskoristi Ekermanovu životnu priÄu – uništavajući njega, a sebi obezbeÄ‘ujući da postane slavan pisac, što je oduvek sanjao da bude. Godinama kasnije, Sviftu je potreban novi izvor nadahnuća… Njega se ne tiÄe Äije su to priÄe, niti kako dolazi do njih, sve dok može da nastavi da na njima gradi svoje ime. Te priÄe će ga terati da laže, krade, a možda radi Äak i gore stvari.

“U slavu laži”, Patrisija Melo

Hoze Guber besramno podmeće klasiÄne zaplete svom uredniku koji nema pojma o tome, ali se ispostavlja da su “Stranac” i “ZloÄin i kazna” odbijeni kao narativno tanki. Dok oÄajniÄki traga za neÄim za šta misli da će biti njegov sledeći bestseler, upoznaju lepu, udatu ekspertkinju za zmije Melisu. ZapoÄinju strastvenu vezu, a Melisa, ubeÄ‘ena da je Hoze genije, veruje da je našla savršenog Äoveka da skuje plan za ubistvo njenog muža.

“Smrt po objavljivanju”, Žan-Žak Fihter

Izuzetan krimić u kom ima neobiÄno suptilnih književnih slojeva. Prijateljstvo istaknutog izdavaÄa sa jednim od njegovih najuspešnijih autora narušeno je zavišÄ‡u i izdajom. IzdavaÄeva makijavelistiÄka osveta ubediće autora da je njegovo remek-delo, za koje je nagraÄ‘en, zapravo plagijat.

“Hirurg iz Kroutorna”, Sajmon VinÄester

Istinita priÄa. U jesen 1896. godine, doktor Džejms Marej, slavni urednik Oksfordskog engleskog reÄnika, odluÄuje da poseti izvesnog doktora Majnora, koji živi u Kroutornu i godinama mu šalje korisne i lepo napisane priloge za reÄnik. Ali saÄekuje ga priliÄno veliko iznenaÄ‘enje: doktor Majnor u Kroutornu živi u duševnoj bolnici, gde je zatvoren zbog ubistva. (Na ovoj knjizi zasnovan je film “Profesor i ludak” iz 2019. godine sa Melom Gibsonom i Šonom Penom u naslovnim ulogama, op. prir.)

“Floberov papagaj”, Džulijan Barns

Džefri Brajtvajt, doktor opsednut Gistavom Floberom, odluÄuje da ode na put u Normandiju, u kraj svog idola. U Ruanu, u Floberovom muzeju, preplavljen je emocijama kada zatekne istog papagaja koji je bio inspiracija za Lulu iz priÄe “Prosto srce”. Ali na Kroazeti, u Floberovom domu, još je jedan preparirani papagaj. To je zaista Lulu, potvrÄ‘uje mu kustos. Ali da li je to taÄno? Roman pun humora i neoÄekivanih obrta.

“Hokus lažnjak”, Emil Ajar

Roman u kom Roman Gari (pod pseudonimom Emil Ajar, op. prir) objašnjava svoj izgovor da mu dvaput bude dodeljena Gonkurova nagrada, iako je predviÄ‘eno da autori budu nagraÄ‘eni samo jednom. On je napisao “Vreme sveta” pod pseudonimom i prijavljujući sina svog roÄ‘aka da se pojavi kao Emil Ajar. Fascinantna meditacija koja tera na razmišljanje o fikciji i identitetu.

“Farenhajt 451”, Rej Bredberi

Montag je posebna vrsta vatrogasca iz budućnosti: on spaljuje knjige. Sve do onog dana kada se odluÄi da knjigu proÄita umesto da je spali, odbije propisano stanje sreće i poÄne da sanja o svetu gde književnost i mašta nisu zabranjeni. Bredberijevo najbolje delo.

“Senka vetra”, Karlos Luis Safon

DeÄak ulazi u groblje izgubljenih knjiga, tajnu biblioteku u Barseloni, gde dobija knjigu nepoznatog autora pod nazivom Karaks. PrivuÄen knjigom, on traga za drugim njegovim delima i pokušava da sazna više o tajanstvenom autoru. A onda mu se putevi ukrštaju sa Äovekom koji takoÄ‘e traga za Karaksovim knjigama, ali da bi ih spalio.





Lokalne Novine Obrenovac


Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE