OBRENOVAC-U prostorijama OO SPS Obrenovac održana je konferencija za novinare, gde je jedna od tema bila inicijativa za podizanje spomenika Aleksandru Rankoviću Leki. Ovu inicijativu pokrenula je KomunistiÄka partija, a njen predsednik JoÅ¡ka Broz takoÄ‘e je prisustvovao ovom skupu

- Leka Ranković je narodni heroj koji je dao sve za ovu državu I zaslužio je da ima spomenik, rekao je Joška.
-Ponosan sam na Äinjenicu što je drug, Joška Broz, predsednik KomunistiÄke partije zajedno sa obrenovaÄkim odborom pokrenuo inicijativu da konaÄno bista narodnog heroja Aleksandra Leke Rankovića se nadje u parku heroja zajedno sa bistama ostalih heroja I oÄekujemo da će se to u najkraćem mogućem vremenu I dogoditi., rekao je Dragoslav Mršević ispred OO SPS Obrenovac
Kako saznajemo, Srpski ÄŒetniÄki pokret, a posebno ogranak te organizacije u Obrenovcu, je strogo protiv toga da se u našem gradu postavi spomenik Rankoviću, i više puta su to naglašavali u svojim saopštenjima i akcijama.
ALEKSANDAR LEKA RANKOVIĆ
Rodjen je u Drazevcu kraj Obrenovca 28. 11. 1909. godine. PotiÄe iz siromašne porodice, rano je ostao bez oca , osnovnu školu završio je u rodnom mestu ,a nakon toga kreće na zanat u Beograd. Teški uslovi u kojima je odrastao ustanovili su stavove u njegovoj ranoj mladosti i opredelili ga da stupi u radniÄki pokret.U velikoj meri toj odluci doprineli su i radnici koji su tada bili u okviru , tad ilegalne komunistiÄke partije, donoseći literaturu i propagandni materijal koje je Leka krišom Äitao. 1924. godine, kao petnaestogodišnjak upisao se u sindikat.Tu upoznaje i svoju buduću zenu Andju ali i ubrzo bude primljem u Savez KomunistiÄke Partije Jugoslavije ,a nakon toga postaje i sekretar mesnog komiteta SKOJA Beograd.
Par godina nakon toga Leka biva primljen u KPJ, kao mlad aktivista u šestojanuarskoj diktaturi , prilikom rasturanja letaka , jedan aktivista je uhapšen i pod petnjom i batinama odaje Lekino ime nakon cega on i biva hapšen u jednom ilegalnom stanu u Beogradu.Proces Rankoviću bio je prvi proces u šestojanuarskoj diktaturi , kao proces politiÄkom neistomišljeniku. Prema predanju, njegovo držanje pred policijom je saÄuvalo skojevsku organizaciju u Srbiji od daljih provala. Sud za zaštitu države ga je osudio na 6 godina robije koju je izdržavao u zatvorima u Sremskoj Mitrovici i Lepoglavi. U MitrovaÄkoj tamnici i Lepoglavi Ranković je radio na obrazovanju mladih komunista i na širenju revolucionarnih ideja. UÄestvovao je u organizovanju borbe politiÄkih osuÄ‘enika protiv policijskog režima u zatvoru.
Za vreme napada NemaÄke na Kraljevinu Jugoslaviju, Ranković se nalazio u Zagrebu. Posle plenuma CK KPJ došao je u Beograd i tu mu je poveren rad na organizaciji ustanka. Krajem jula 1941. godine, u Äasu kada je organizovao dizanje beogradske radio-stanice u vazduh, pao je u ruke policiji. Posle hapšenja, Ranković je odveden u Gestapo i tu je muÄen. Agenti su uspeli da mu pronaÄ‘u koncepte proglasa CK i Mesnog komiteta. Posle batina, onesvešÄ‡en, prenet je u bolnicu. Spasavanje iz bolnice su organizovali Spasenija Cana Babović iÄuro Strugar, 30. jula. Posle kratke pucnjave, drugovi su Rankovića u pidžami izveli iz bolnice. Akciju evakuacije su potpomagali beogradski ilegalci koji su štitili odstupnicu. Po oslobaÄ‘anju iz bolnice, Ranković je još neko vreme ostao u Beogradu. Posle vojno-politiÄkog savetovanja u Stolicama prešao je na osloboÄ‘enu teritoriju i sa Vrhovnim štabom u Užice i kretao se dalje sa štabom sve do kraja rata. U Bihaću je dobio vest da mu je supruga poginula kod Gackog. AnÄ‘a Ranković je posthumno proglašena za narodnog heroja.
U toku narodnooslobodilaÄke borbe, kao Älan Vrhovnog štaba NOV i POJ i kao organizacioni sekretar KPJ, Aleksandar Ranković je bio jedan od najbližih Titovih saradnika. Neiscrpna radna energija, visoke organizatorske sposobnosti, iskustvo starog revolucionara i beskompromisnost izdigli su ga do visokog rukovodioca NarodnooslobodilaÄkog rata. UÄestvovao je u donošenju svih najvažnijih odluka o voÄ‘enju rata i Revolucije. Bio je Älan najvažnijih vojnih i politiÄkih organa jugoslovenskog oslobodilaÄkog pokreta, Älan AVNOJ-a, potpredsednik ASNOS-a, poslanik Privremene i Ustavotvorne skupštine Demokratske Federativne Jugoslavije.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE