Kako su parlamenti u regionu i Evropi reorganizovali rad zbog korone
Foto:N1
Tokom pandemije parlamenti većine zemalja regiona i Evrope reorganizovali su rad i smanjili zasedanja. U Sloveniji je vanredno stanje proglašeno 12. marta. Tamošnji parlament se pridržava uputstava o bezbednoj udaljenosti i higijeni a liftovi u zgradi nisu u upotrebi.
Od 16. marta slovenački parlament održava samo vanredne sednice, a većina sednica odbora je odložena. Većina zaposlenih radi na daljinu, sa izuzetkom osoblja i onih koji su neophodni za vođenje parlamenta, prenosi portal Demostat.
U Albaniji su, takođe, obustavljene sve privredne aktivnosti koje tokom vanrednog stanja nisu neophodne, a državnim službenicima naloženo je da ostanu kod kuće.
Zatvorene su sve vladine kancelarije koje su na usluzi, ali su nastavile sa radom onlajn. U Bosni i Hercegovini vanredno stanje je na snazi od 17. marta.
U Federaciji je na javnim mestima obavezno nošenje zaštitne maske, kao i u Republici Srpskoj, gde su uz to obavezne i zaštitne rukavice.
Obustavljene su sve privredne aktivnosti koje ne spadaju u "osnovne", kao i rad obrazovnih ustanova, a prodavnice i apoteke rade uz skraćeno radno vreme. Ove mere vlade pozdravio je i tamošnji parlament. Predsedavajući Doma telefonom je razgovarao sa visokim predstavnicima regiona i šire u cilju iznalaženja načina zajedničkog postupanja.
Vanredno stanje u Severnoj Makedoniji na snazi je od 18. marta, a proglasio ga je predsednik Stevo Pendarovski. Nakon samoraspuštanja parlamenta u februaru kako bi se stvorili uslovi za vanredne parlamentarne izbore, on se ovim povodom nije ponovo mogao sazvati, a samim tim predsedniku je bilo dozvoljeno Ustavom da proglasi vanredno stanje.
Iako formalno nije proglasila vanredno stanje, Hrvatska je uvela mnoge restriktivne mere poput zabrane kretanja osim u neophodnim slučajevima ili uz posebnu dozvolu, a na javnim mestima zabranjeno je okupljanje više od petoro ljudi. Hrvatski parlament usvojio je prvi paket mera za oporavak ekonomije, dok je drugi vladin paket "snažno podržao", navodi OEBS u svom izveštaju, kao i 63 mere za očuvanje radnih mesta i obezbeđivanje isplate zarada. Plenarna zasedanja hrvatskog parlamenta održavaju se uz ograničenja broja prisutnih i vremena obraćanja, a raspravlja se o nacrtima zakona iz oblasti unutrašnje politike, poljoprivrede i finansija.
Restriktivne mere uvedene su i u Crnoj Gori, ali vanredno stanje zvanično nije proglašeno. Svi zakazani sastanci radnih tela parlamenta, njegovih odbora, kao i plenarne sednice, odloženi su na neodređeno vreme, a crnogorski parlament sastao se 3. aprila zbog donošenja poljoprivrednih, finansijskih i mera za očuvanje ekonomske stabilnosti.
Britanski parlament, nakon produžene pauze izazvane korona virusom, nastavlja svoj rad "na daljinu", a poslanicima je rečeno da ne dolaze u zgradu parlamenta. Predsedavajući Donjeg Doma Lindži Hojl predsedavaće u gotovo praznoj dvorani sa najviše 50 poslanika, umesto njih 650 koliko ih obično bude, dok će se ostali poslanici "uključivati" na sednice preko Zum programa.
Vanredno stanje nije proglašeno ni u Nemačkoj. Nemački parlament 25. marta je usvojio predlog zakona koji sadrži nekoliko inicijativa za rešavanje krize izazvane koronom i kojim je značajno izmenjen fiskalni budžet za 2020. godinu. Prvi put od 2014, savezni budžet Nemačke biće finansiran iz duga, uz rekordnu sumu od 156 milijardi evra.
Specifičan primer je Švedska - ona nije uvela vanredno stanje, a držanje fizičke distance na javnim prostorima je "preporučeno". Praktikuje se rad od kuće, uključujući i škole i univerzitete, a privreda i javna služba nastavile su da rade. Lideri partijskih grupa u švedskom parlamentu složili su se da samo 55 poslanika prisustvuje glasanjima. Riksdag je doneo odluku da Vlada može da izdaje kreditne garancije aviokompanijama. Donesen je i zakon koji vladi i školskim upravama daje proširena ovlašćenja u vezi sa školskim aktivnostima.
Italijanska vlada vanredno stanje na svojoj teritoriji proglasila je 31. januara. Parlament zaseda, ali minimalno. Postoje stroga ograničenja za ulazak u zgrade; od 9. marta uvedeno je merenje temperature svima koji ulaze, a oni sa većom od 37.5 stepeni odvođeni su u posebnu sobu za lečenje. Parlamentarne grupe su se složile da smanje broj poslanika koji prisustvuju zasedanjima i uvela glasanje prozivkom.
Policijski čas na snazi je i u Jermeniji, gde je građanima dozvoljen izlazak napolje samo uz posebnu dozvolu, u Bugarskoj u oblasti Stara Zagora od 21.00 do 05.00, kao i u gradu Kozloduj od 22.00 do 06.00 časova.
U Kipru je od 31.3. na snazi policijski čas od 21.00 do 06.00 časova i građani mogu da napuste kuću samo jednom dnevno i to uz posebnu dozvolu, kao i u Češkoj, Gruziji, Grčkoj, Mađarskoj, Kirgistanu, Malti, Rusiji i Turskoj.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala pročitajte OVDE