Finansiranje stranaka u i dalje lov u mutnom
Foto:D.Milenković,RAS Srbija

Od fantomskih agencija do kafanskih transakcija: finansiranje politiÄkih partija u Srbiji - naroÄito pre i tokom izbornih kampanja - uzalud je striktno zakonski definisano kad se praksa odvija u sivoj zoni.
Prošlo je skoro dve godine od kada je u javnosti prvi put prezentovan nacrt novog zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, u kojem se ne navodi izriÄito da će se ovo telo baviti monitoringom finansiranja politiÄkih aktivnosti partija. Donošenje zakona odloženo je 2016. godine, pa i iduće 2017. godine, a ni ove godine nije visoko na agendi Skupštine, Vlade i Ministarstva pravde.
- U ovom trenutku ne zna se šta će biti sa zakonom - kaže Nemanja Nenadić, direktor „Transparentnosti Srbija“.
Kome uopšte treba ovaj zakon, kad se - pokazuje već letimiÄna analiza - sve stranke u Srbiji finansiraju lovom u mutnom, kroz rupe izmeÄ‘u odredaba i Älanova zakona, nejasnim transakcijama?
Poslednjih 15 godina (a sasvim sigurno i odranije) taj novac se koristi za najrazliÄitije aktivnosti: od banalnih - plaćanja dnevnica aktivistima, do kriminalnih - kupovine glasova.
- Svojevremeno, oko 2008. godine recimo, glavni finansijeri politiÄkih partija bile su marketinške agencije. To se, otprilike, poklopilo sa godinama uspona Demokratske stranke i G17+, Äiji su finansijeri i bile te agencije. Neke od njih bile su stvarne, firme koje su funkcionisale, ali bilo je i mnogo onih koje su osnivane samo u tu svrhu, da bi se nakon izbora gasile. Naš zakon je, inaÄe, jako restriktivan po tom pitanju: kada pogledate ko ne može da finansira politiÄke stranke, tu je jako mnogo subjekata, pa se na kraju sve svede na ovakve firme - kaže Minić.
No, poslednjih godina nema ni takvih kompanija, što je, ispostaviće se, još gore po ukupnu sliku.
To Äak i nije pitanje zakona: kakav god zakon da usvojimo, ne možemo pratiti tokove novca u kešu - kaže Minić.
Taj novac se koristi za kupovinu glasova ili kupovinu prostora u medijima, ali neoficijelnog, ne onog koje je vidljivo kroz zakupljeni medijski prostor...
2012: „ZaÄuÄ‘ujuća ravnodušnost“
Nekoliko godina kasnije - te prelomne 2012. godine - izveštaj predsednika Odbora Agencije za borbu protiv korupcije Zorana Stojiljkovića o monitoringu izbora zvuÄao je tragikomiÄno.
- To je mali novac, ali u kampanji se uspostavljaju veze oko tendera, nabavki i ulazi se u sivu ekonomiju, i to je rodno mesto delovanja novca na politiku - rekao je profesor FPN.
SluÄaj koji je pod lupu javnosti dospeo godinu dana kasnije otkrio je mehanizam koji slikovito svedoÄi o sudbini takvih postupaka. Naime, kako je pisao Centar za istraživaÄko novinarstvo Srbije (CINS), te 2013. godine Milinko Živković, u to vreme funkcioner SNS, izmirio je u junu raÄun od 200.000 dinara u zajeÄarskom hotelu „Srbija-Tis“. Prethodno je uzeo novac od 19 ljudi, deo dodao i sam, a onda u gotovini, mimo raÄuna stranke, platio smeštaj aktivista angažovanih tokom kampanje za lokalne izbore. Agencija za borbu protiv korupcije primetila je ovaj dogaÄ‘aj, podnela prijavu, da bi sluÄaj - tri godine kasnije - kriviÄno zastario, a potom bio kvalifikovan kao prekršaj.
2017: Kafanske transkacije
Imali smo prilike da Äujemo i tumaÄenje predsednika VuÄića o pojedinaÄnim donacijama graÄ‘ana, kojih je SNS u kampanji za izbore 2017. imao Äak 6.940.
- Sad ću da vam objasnim kako. Sedimo nas dvoje u kafani, i bude tu i neki treći Äovek. Ja ne znam da li je to tako, al’ pretpostavljam. Ja kažem: „a ja hoću da dam 800 evra, ali ja ne mogu da dam 800 evra, dozvoljeno je to. Evo ti, izvoli novac, molim te, plati za našu stranku“ - rekao je VuÄić u intervjuu za portal „Insajder“.
Zakon o finansiranju politiÄkih aktivnosti je jasan: pojedinac ne može da donira iznos veći od 20 proseÄnih plata; isti zakon kaže i da je ovaj primer - u kojem se praktiÄno prikriva pravi donator sredstava - kriviÄno delo koje je kažnjivo robijom od tri meseca do tri godine.
- Ne znam da je bilo pokretanja sluÄaja pred sudom, a nije da nije bilo afera. Ovde se ne sme amnestirati tužilaštvo: oni bi morali da imaju razlog da se sami oglase i sami pokrenu postupak - kaže Nenadić.
Zbog toga je Agencija za borbu protiv korupcije, krajem 2017, zatražila od Uprave za spreÄavanje pranja novca da uradi kontrolu transakcija SNS zbog sumnje da ovaj novac ptiÄe od kriviÄnih dela.
Otkup glasaÄa na putu do izbornog mesta
Zlatko Minić kao najtežu posledicu neregulisanih novÄanih tokova vidi kupovinu glasova.
- Kupovina glasova ne samo što je kriviÄno delo, već i u korenu podriva demokratiju. Tragedija je da mi decenijama priÄamo o tome, a imali smo samo nekoliko otvorenih postupaka i jednu presudu, Äini mi se. Ali, nikada pred izbore nismo Äuli ozbiljne pozive od predstavnika partija i tužilaštva da se ne dopusti kupovina glasova - kaže Minić i navodi jeziv primer iz prakse:
„ÄŒuli smo, na primer, za kupovinu 10-20 glasova koja je tekla ovako: organizatoru kupovine plati se 100 evra da dovede ljude na glasanje; on ih pokupi i krene da ih vozi do biraÄkog mesta; usput sretne istog takvog Äoveka iz suparniÄke stranke; ovaj mu da 150 evra i otkupi biraÄe.“
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE