VozaÄi, evo Å¡ta vas taÄno Äeka
Foto:Shutterstock
Bez obzira da li se secÌate snova ili ne, sanjate svake nocÌi. Ponekad su to srecÌni, a ponekad tužni snovi, neretko i bizarni. Mnogobrojna istraživanja su nam pružila otvorene informacije o snovima, mada su struÄna mišljenja o njihovom znaÄenju i dalje podeljena.
Snovi imaju veoma važnu ulogu u održavanju fiziÄkog, ali i psihiÄkog zdravlja. Ljudi tokom proseÄnog životnog veka sanjaju Äak šest godina, odnosno 51.100 sati i to nije jedina zanimljivost kada su snovi u pitanju.
Slepi vide svet u bojama
Ljudi koji su tokom života izgubili vid sanjaju u slikama i bojama. Oni koji su se rodili slepi, ne vide slike, ali zato Äuju zvukove, osećaju mirise, emocije i dodire.
I psi sanjaju
Pas kao Äovekov najbolji prijatelj, ne samo da sanja jednako Äesto kao i ljudi nego su mu i teme snova vezane za iskustva koja su stekli u toku dana. Pas sanja o kosti koju je sakrio, o igraÄkama sa kojima se igrao, ali io ženki, odnosno mužjaku. Glavni pokazatelj da pas sanja je da nepravilno diše i trza nogama.
PriÄanje u snu
PriÄanje u u snu ili somnilokvija najÄešÄ‡e se javlja kod dece do 12. godine života. MeÄ‘utim i kod odraslih se javlja iz sliÄnih razloga, ali reÄ‘e. Ovu pojavu najÄešÄ‡e podstiÄu teskoba i umor, a može da se spreÄi toplom kupkom i slušanjem lagane muzike pred spavanja.
Lica u snovima već postoje na javi
Dok sanja, Äovek ne izmišlja nova lica, već podsvest bira izmeÄ‘u stvarnih lica koje je videla na javi, ali ih se u budnom stanju ne seća. Tokom života Äovek vidi na stotine hiljada lica, pa mozak nema potrebu da izmišlja ili tražiti nova lica za snove.
San kao inspiracija
Mnogim umetnicima i nauÄnicima snovi su bili inspiracija za stvaranje i otkrivanje novih stvari i pojava, od muzike do slikarstva do važnih eksperimenata zahvaljujući kojima je svet postao bolji.
Kompozitor Rikhard Vagner je svojeÄuveno delo “Tristan i Izolda” komponovao upravo inspirisan snom. Albert Ajnštajn je teoriju relativiteta otkrio dok je dremao, a slikar Salvador Dali u ruci je držao metalni predmet koji bi ispa Äim bi utonuo u dubok san, što bi ga probudilo. On bi zapamtio prizore iz sna, a onda bi ih i naslikao.
Organski hemiÄar Fridrih August Kekule dugo je pokušavao da otkrije strukturu benzena, ali tek kad je sanjao atome u obliku zmija koje jedna drugoj grizu rep, shvatio je da je zapravo reÄ o zatvorenom prstenu ugljovodonika.
IstraživaÄ Eugen Tarnov pokazao je da su snovi važni za pravilno funkcioniranje i organizaciju dugoroÄne memorije.
“Snovi otkrivaju ono što Äovek intuitivno oÄekuje, priželjkuje ili ono Äega se plaši”, istiÄe profesor Džo Grifin i dodaje:
“Ako Äoveka nešto probudi iz dubokog sna, on će uvek pokušavati da se vratiti u njega da bi video šta će dalje da se desi i kako će da se završi”.
U snovima neki vide budućnost
Prekognitivne snove, u kojima su ljudi predvideli, odnosno sanjali budućnost, iskusilo je izmeÄ‘u 18 i 38 odsto ispitanika iz više istraživanja. IzmeÄ‘u 63 i 98 odsto ljudi veruje da su prekognitivni snovi mogući, ali još nema nauÄno potvrÄ‘enih sluÄajeva na tu temu.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE