Evo koliko bi se Srba odluÄilo za brak sa Albancima, a koliko Albanaca sa Srbima
Foto:Shutterstock
Najveća etniÄka distanca, kada je u pitanju brak, postoji izmeÄ‘u Srba i Albanaca, jer 31 odsto Srba ili Srpkinja prihvata brak sa Albankom ili Albancem, a tek 26,4 odsto pripadnika albanske nacionalne manjine u Srbiji bi sklopilo brak sa pripadnicima srpske nacionalnosti, pokazalo je danas predstavljeno istraživanje "Socijalni odnosi izmeÄ‘u etniÄkih grupa u Srbiji".
Ta etniÄka distanca je manja kada je reÄ o suživotu Srba i Albanaca, ukazuju podaci.
Direktor Instituta društvenih nauka Goran Bašić rekao je da bi na suživot sa Albancima pristalo "skoro dve trećine ispitanika srpske nacionalnosti" i obrnuto, sa Srbima, oko 40 odsto ispitanika albanske nacionalnosti.
Bašić navodi da Albanci nisu oduševljeni suživotom.
Sa Bošnjacima bi, u istoj zemlji, živelo njih 60 odsto, sa Srbima, Hrvatima, Rumunima, Slovacima i MaÄ‘arima oko 40 odsto, a sa Romima samo trećina ispitanika, naveo je on.
"Istraživanje je pokazalo i da bi svega 24 odsto Srba pristalo da Albanac bude predsednik Srbije, dok bi veća podrška za tu ideju stigla od MaÄ‘ara - 39 odsto, Rumuna 41 odsto, Roma 28 odsto, Hrvata 53 odsto", rekao je Bašić.
Većina pripadnika nacionalnih manjina je dvojeziÄna i nacionalne manjine, osim albanske, jaÄe su vezane za Srbiju nego za zemlje porekla, pokazuje istraživanje.
"Ukoliko bi se na primer igrala utakmica koja suÄeljava interese Srbije i matiÄne države emotivni stavovi ispitanika ukazuju na to da bi ispitanici u svim sluÄajevima podršku dali timu koji je bolji, ali i to da bi odreÄ‘eni deo ispitanika slovaÄke i rumunske nacionalne manjine prednost dao srpskom timu, a da bi pripadnici svih ostalih nacionalnih manjina prednost dali timu iz zemlje porekla", navedeno je na predstavljanju nalaza istraživanja.
U anketnom istraživanju uÄestvovalo je 2.130 pripadnika srpske zajednice i 759 pripadnika nacionalnih manjina.
"EtniÄka distanca postoji ne samo izmeÄ‘u većinske zajednice i pojedinih nacionalnih manjina, poput albanske i romske, gde je popriliÄno velika distanca, već postoji znaÄajna etniÄka distanca i izmeÄ‘u samih nacionalnih manjina", rekao je Bašić.
Ipak, naglašava on, integrativni potencijal postoji i on je oÄuvan, ali da bi zadržao svoju razvojnu komponentu moraju se, smatra, napraviti drugaÄija rešenja u razvojnim politikama, drugaÄije mere i aktivnosti kako bi se ljudi bolje razumeli, govorili više jezika, govorili srpski jezik kao jezik u službenoj upotrebi u Srbiji...
Istraživanje su sproveli Centar za istraživanje etniciteta i Institut za društvene nauke u Beogradu, a uz podršku Fondacije za otvoreno društvo.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE