Ove cene sa sobom vuku i cenu grejanja, zbog Äega 'zebe' bukvalno cela Evropa
Foto:Profimedia
Radijatori po domovima u Srbiji praktiÄno se nisu ni zagrejali u toplim probama pred novu sezonu, a potrošaÄima je "temperatura“ priliÄno podignuta zbog najava novih cena grejanja. ÄŒak i tamo gde cene ostaju prošlogodišnje, a takvih mesta je ipak većina u Srbiji, privrednici i graÄ‘ani nisu sigurni da se to neće promeniti do proleća.
Svetske cene energenata, a pre svega gasa i struje, divljaju. Ovih dana su u Evropi ponovo na nivou iznad 100 evra za megavatÄas za gas, i 130 do Äak 230 evra po lokalnim tržištima struje u EU.
Grejanje u Srbiji neće biti papreno
Ove cene sa sobom vuku i cenu grejanja, zbog Äega "zebe“ bukvalno cela Evropa. MeÄ‘utim, u Srbiji barem sa tom stavkom ne bi trebalo da bude previše problema, uveravaju nas iz Udruženja toplana Srbije.
- Trenutna snabdevenost toplana je dobra, ugovoreno je izmeÄ‘u 53 i 90 odsto potrebnih koliÄina energenata za sezonu. Ne bi trebalo da bude većih problema ni sa cenom energenata za preostale koliÄine, jer od 60 toplana u Srbiji tek sedam ili osam je podnelo zahtev lokalnoj samoupravi za korekciju cene. Jedna je, ona u Somboru, Äak tražila da se cena smanji – kaže za 24sedam Dejan Stojanović, predsednik Udruženja.
Poskupljenje su tražili Smederevo, Nova Varoš, ZajeÄar, Senta, Negotin i Novi Sad. Neki od tih novih cenovnika su već usvojeni, sa većim cenama u proseku od tri do 10 odsto. Najmanju korekciju zatražili su u Smederevu, 2,23 odsto a najveće od Äak 25 odsto u Novoj Varoši.
Razlog je svima jasan i, ovoga puta bez mnogo pogovora, u ovom trenutku sasvim opravdan – skuplji gas i mazut.
- Za razliku od cene struje i gasa za domaćinstva, gde je odreÄ‘ena i kontrolisana, za toplane kao i za privredu je slobodna. OdreÄ‘uje se delom prema naftnoj formuli, odnosno vezana je za cenu nafte koja ovih dana i meseci stalno raste, a delom prema troškovima transporta i distribucije koje odobrava Agencija za energetiku Srbije. Ni ti razliÄiti procenti u zahtevima za povećanje cene nisu stvar nekakvog ćefa toplana, jer pitanje je kada je koja od njih poslednji put menjala cenu i šta koristi od energenata – objašnjava Stojanović.
ÄŒeka nas muÄna grejna sezona
To za naš portal potvrÄ‘uju i u Novoj Varoši, opštini Äiji graÄ‘ani su mogli najviše da "nastradaju“.
- Opravdanje za poskupljenje koje je traženo da opština uvaži svakako stoji, samo možda ne u tom procentu. Poslednji put je cena menjanja davne 2015. godine, a od tada ko zna koliko se puta uvećala cena mazuta koji najviše koristimo, ili peleta – kaže za 24sedam Radosav Vasiljević, predsednik Opštine Nova Varoš.
Novi cenovnik sa 25 odsto višom cenom nije usvojen, a Vasiljević istiÄe i da neće biti u tom iznosu.
– Mi smo stara sredina, proseÄna starost ljudi je od 47 do 50 godina i njih i njihove kućne budžete bi to znaÄajno pogodilo. Ali cena mora da ide naviše, jer znamo koliko je energija poskupela a i još će. Videćemo da iz budžeta Opštine pokrijemo deo troškova "Energije Zlatar“, da ni oni ne budu u velikom minusu, a ni graÄ‘ani i privreda. Opštine koje nemaju pare za to u budžetu teško će proći kroz ovu grejnu sezonu – napominje Vasiljević.
Građanima jeftinije sticajem okolnosti
A da je ispalo da je i u energetici danas najvažniji tajming, pokazuje i "anomalija“ u Somboru, lokalnoj samoupravi koja je jedina smanjila cene grejanja za ovu sezonu. Kako je do toga došlo objašnjava za 24sedam Sanja Konjević, naÄelnica Odeljenja za privredu u upravi Grada Sombora.
- Po ustaljenoj metodologiji JKP "Energana“ je u septembru morala da podnese na usvajanje cenovnik za sledeću sezonu, da bi on važio od 1. oktobra. Oni su procenili da, sa tadašnjom cenom gasa, mogu da smanje svoju cenu grejanja za više od 10 odsto. Cenovnik je usvojen na Gradskom veću, ali je u meÄ‘uvremenu cena gasa otišla "u nebo". Mislim da će aktuelna cena grejanja ostati za graÄ‘ane, a za privredu ćemo videti kako će se dalje kretati nabavna cena – objašnjava Sanja Konjević.
Ma kakve cene na kraju bile, Dejan Stojanović iz Udruženja toplana ne oÄekuje probleme sa snabdevenošÄ‡u. Ugovorima je pokriveno 90 odsto potrebnog gasa, kojeg najviše i treba, 53 odsto mazuta, 90 odsto uglja, 45 odsto raznih oblika drveta i 65 odsto energije koja stiže od EPS-a.
- Gas, kao što znamo, dobijamo od "Gasproma“ na osnovu dugogodišnjeg ugovora i tu ne postoji mogućnost da gasa nemamo. Što se tiÄe cene, ni u novom ugovoru s Rusima od sledeće godine ne bi trebalo da bude promene, tako da smo barem sa te strane obezbeÄ‘eni – zakljuÄuje Stojanović.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE