Iako riblje meso predstavlja jednu od najzdravijih namirnica i posebno poželjnu u vreme vrelih letnjih dana, graÄ‘ani Srbije ribu u tanjir stave samo kad je vreme slava ili većih postova, poražavajuće su potrošaÄke navike na koje za Kurir ukazuju nutricionisti i ribarnice.
Njihove tvrdnje potvrÄ‘uje i statistika, koja beleži da je proseÄna godišnja potrošnja ribe po stanovniku u Srbiji oko pet do šest kilograma, odnosno ukupna potrošnja od 35.000 do 40.000 tona na godišnjem nivou, što je tri do Äetiri puta manje od evropskog i svetskog proseka.
Roštilj im draži
U ribarnici na Cvetkovoj pijaci u Beogradu potvrdili su za Kurir da ljudi ribu kupuju u većim koliÄinama samo kada je vreme slava i većih prazniÄnih postova.
- Prošle nedelje je bio Petrovdanski post, ali nismo imali veću prodaju. Tokom korone duže vreme nismo radili, a i dok smo radili, potražnja i prodaja nisu bile na zavidnom nivou. Ljudi će pre otići u mesaru i kupiti svinjski but ili roštilj nego što će kupiti ribu - kaže jedan prodavac koji je želeo da ostane anoniman.
Iz druge ribarnice u beogradskom naselju Žarkovo kazali su za Kurir da za godinu dana nisu imali veći skok u prodaji ribe, osim kada je bio božićni post i slave, ali su ipak zadovoljni prodajom jer imaju stalne mušterije.
- Naše stalne mušterije najviše kupuju oslić i smuÄ‘, i te dve vrste ribe se kupuju tokom cele godine. Prodajemo svežu, zaleÄ‘enu i peÄenu ribu, a uvek je najveća potražnja za peÄenom - priÄaju radnici.
Iako svesni srpskog mentaliteta sklonijeg peÄenju i generalno masnijoj i jaÄoj hrani, nutricionisti savetuju da ribu jedemo bar dva do tri puta nedeljno. IstiÄu da je riba namirnica budućnosti zbog svojih nutritivnih i preventivnih vrednosti koje zadovoljavaju potrebe svih uzrasta.
Prženje nezdravo
- Riba je izvor visokovrednih proteina, joda i nezasićenih masnih kiselina. Preporuka je da se jede barem dva puta nedeljno, s tim što leti treba biti vrlo oprezan jer je lako kvarljiva namirnica - rekla je za Kurir nutricionista Živka Vlajković.
Ona napominje da je najzdravija morska riba, za odrasle plava, a za bebe losos i bela riba kao brancin i orada. Od slatkovodnih to su pastrmka i smuđ.
- Najzdraviji naÄin pripreme ribe je kuvanje ili spremanje na pari. Ako neko to ne praktikuje, onda je bolje peÄenje u rerni, pekaÄu ili foliji, dok je prženje najmanje zdravo jer tom prilikom riba gubi sve bitne vitamine - objasnila je Vlajkovićeva.
I nutricionista Marija Lazarević poruÄuje da bi ribu trebalo jesti tri puta nedeljno, u zavisnosti od dnevog energetskog unosa i generalno organizma osobe.
- Fokus je pre svega na morskoj ribi, koja sadrže omega-3 masne kiseline, koje imaju ogroman znaÄaj za naš organizam, ali nije zanemarljiv ni znaÄaj reÄne ribe - istakla je ona.
Cenovnik peÄene ribe
Vrsta
Bela riba
350
Skuša
380
Oslić
400
Tolstolobik
400
Šaran
450
Filet soma
450
Štuka
450
Šaran oÄišÄ‡en
550
Pastrmka
650
Filet oslića
750
Smuđ
850
Škarpina
850
Orada
900
Brancin
900
Som šnicla
950
Domaća proizvodnja
Zadovoljimo tek Äetvrtinu potreba
l Srbija raspolaže ogromnim resursima za gajenje slatkovodnih vrsta riba, ali je proizvodnja mala, tako da se tri Äetvrtine ribe koju konzumiraju graÄ‘ani naše zemlje uveze. Proizvodnja ribe u Srbiji u poslednjoj deceniji varira izmeÄ‘u 7.278 tona 2017. godine i 13.013 tona u 2011. godini. Prema koliÄini proizvedene ribe Srbija je negde u sredini u poreÄ‘enju s Älanicama EU, a manju proizvodnju od Srbije ima 12 Älanica EU.
Prednosti ribljeg mesa
Riba je bogata omega-3 masnim kiselinama koje su od kljuÄnog znaÄaja za normalan rad organizma
Izvor je visokovrednih proteina i joda
Riblje meso znatno smanjuje rizik od srÄanog ili moždanog udara, kao i od autoimunih bolesti
Ribe s većim procentom masti, poput lososa, sadrže i vitamin D, koji se retko može naći u drugim namirnicama