Sećaj se dana odmora da ga svetkuješ
Foto:Printscreen
U poslednje vreme u Srbiji pojavile su se prve inicijative u kojima se traži uvoÄ‘enje nedelje kao neradnog dana. Pojedina udruženja i sindikati javno govore o potrebi da se zakonski zaštiti neradna nedelja. U Evropi debate o neradnoj nedelji traju godinama, pa i decenijama.
Pitanje dostojanstva rada i radnika
Pitanje slobodne i neradne nedelje neraskidivo je povezano sa socijalno-ekonomskim pravima i dostojanstvom radnika. Svedoci smo trenutne situacije u Srbiji gde veliki broj radnika, naroÄito zaposlenih u trgovini, radi nedeljom, pa i u prazniÄnim danima. Zakonska regulativa po ovom pitanju nije precizna, jer zakon o radu ne obavezuje poslodavce na neradnu nedelju. Istina je da mnogi radnici dobijaju slobodne dane u toku radne sedmice, ali to vrlo Äesto nije nedelja, već neki drugi dan. Taj dan nije fiksno odreÄ‘en, već podleže promenama, pa tako radnik jedne sedmice može imati slobodan ponedeljak, druge sedmice slobodan petak, treće subotu itd.
Najveći broj ljudi nedeljom ide na posao zbog ekonomske nužde, a ne na osnovu svog slobodnog izbora. Nezaposlenost i nedostatak socijalne sigurnosti uslovljava da je bolje prihvatiti i bilo kakav posao, nego nikakav. Takva situacija je kao stvorena za kršenje socijalno ekonomskih prava, nedostojanstven odnos prema radnicima i otvorenu eksploataciju. NetipiÄno radno vreme u koje spada rad vrlo Äesto ima negativne posledice i na zdravlje i bezbednost radnika. Naravno, ovo se ne odnosi na hitne službe.
PorodiÄni razlozi za neradnu nedelju
PorodiÄni razlozi takoÄ‘e govore u prilog potrebe za neradnom i slobodnom nedeljom. Gotovo svaki roditelj i svaka porodica suoÄavaju se sa pitanjem usklaÄ‘ivanja radnog, porodiÄnog i liÄnog života. S obzirom na to da su škole i vrtići uglavnom zatvoreni nedeljom, taj dan je dan kada roditelji i deca imaju mogućnost da vreme provode zajedno. Sa druge strane, rad nedeljom znaÄi nemogućnost primerenog porodiÄnog života i pomirenje izmeÄ‘u rada i obaveze prema deci, roditeljima… Ako ovome dodamo podatak da su najveći broj zaposlenih u trgovini žene, jasno je koliko rad nedeljom negativno utiÄe na porodiÄni život.
Verski i kulturni razlozi za nedeljni dan slobodan od rada
Srbija pripada civilizaciji koju je stotinama godina oblikovalo hrišÄ‡anstvo i hrišÄ‡anski sistem vrednosti. Nedeljni dan je prazniÄni dan kod većine hrišÄ‡ana (pravoslavaca, rimokatolika, i protestanata). Rad nedeljom onemogućava hrišÄ‡anskim vernicima praktikovanje svoje vere, odlazak u crkvu i uÄešÄ‡e u crkvenom životu. HrišÄ‡anski karakter zaštite neradne nedelje datira još iz 321. godine, kada je car Konstantin Veliki koji je hrišÄ‡anima omogućio slobodu veroispovesti posebnim ediktom proglasio nedelju kao neradni dan.
Zakonodavstvo Srbije kroz istoriju je poznavalo propisanu i zaštićenu neradnu nedelju. Npr. „Državni kalendar Kraljevine Srbije za prostu 1890.“ svedoÄi da „radnje i dućani zatvaraju ceo dan u nedeljne i prazniÄne dane.“ Radnje su bile zatvarane za vreme trajanja crkvene službe (na dva sata) i pojedinim crkvenim praznicima.
Evropski primeri
Rad nedeljom je razliÄito regulisan u zakonodavstvima savremenih evropskih država. Neradna nedelja je zakonom propisana u nekoliko evropskih zemalja, meÄ‘u kojima su NemaÄka, Austrija, Poljska, GrÄka, od nedavno i u Crnoj Gori.
NemaÄka je najupeÄatljiviji evropski primer jer je neradna nedelja propisana ustavom u kojem stoji da su „nedelja i državni praznici zaštićeni zakonom kao dani za odmaranje od posla i duhovno okrepljenje.“
Inicijativa za neradnu nedelju u Evropi
Sekularizacija i dehristijanizacija evropskog društva doprineli su da su glasovi za ukidanje zabrane rada nedeljom sve glasniji. Kao reakcija, nastao je širok pokret u Evropi koji obuhvata crkve, sindikate, udruženja, istaknute pojedince koji se bore za nedeljni dan slobodan od rada. Evropska alijansa za nedelju, organizovana mreža koja okuplja radniÄke sindikate, politiÄke partije i organizacije civilnog društva širom Evropske unije, predložila je pre nekoliko godina da se javnost svakog 3. marta podstiÄe da poštuje nedelju kao dan odmora od rada, porodiÄni dan okupljanja i druženja i dan kulturnih i verskih aktivnosti.
Crkva i neradna nedelja
Podrška inicijativama za neradnu nedelju jasno i nedvosmisleno dolazi iz crkvenih krugova. U Evropi, RimokatoliÄka Crkva prednjaÄi u borbi za zaštitu neradne nedelje. Rimski papa, brojni nadbiskupi, biskupi i sveštenici javno apeluju i pozivaju na poštovanje neradne nedelje. Na sliÄnim pozicijama su i protestantske crkve, poput EvangeliÄke crkve u NemaÄkoj. U poslednje vreme se i od pravoslavnih crkava mogu Äuti pozivi za neradnu nedelju kao npr. apeli Sinoda Bugarske pravoslavne crkve, Mitropolita Trikskog i Stagonskog Hrizostoma u GrÄkoj, Mitroplita crnogorsko-primorskog Amfliohija u Crnoj Gori itd.
ZakljuÄak
Radnicima u Srbiji je potrebno dostojanstveno radno vreme i slobodan dan kada će moći da se posvete porodici. Nedeljni dan odmora omogućuje graÄ‘anima uÄešÄ‡e u verskom, kulturnom, sportskom i društvenom životu.
U mnogim razvijenim evropskim zemljama nedelja je zakonom zaštićena kao neradni dan. Šire gledano, neradna nedelja predstavlja deo evropskog hrišÄ‡anskog nasleÄ‘a. Srbija treba da sledi pozitivne primere razvijenih evropskih zemalja i u svom zakonodavstvu jasno definiše nedelju kao neradni dan.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE