Vakcinacija - 7 Äinjenica koje potvrÄ‘uju da je bitna i svi moramo da ih znamo
Foto:Shutterstock
Vakcina i taÄka. Tekovina ÄoveÄanstva, koja je eliminisala i uÄinila zaboravljenim mnoge bolesti. Ona zbog koje bez guglanja o prošlim vremenima ne znamo za veliki kašalj i difteriju, deÄja paraliza... Neretko je osopravana, bez valjanih argumenata, ali neoborivo je to da je ona bespogovorni Äuvar našeg zdravlja. Ovih sedam Äinjenica to i dokazuju.
Tema vakcinacije ponovo je pokrenuta nakon što je naš teniser Novak Äoković doveo u pitanje moguću vakcinaciju protiv korone, a odmah zatim sa svojim stavom izašao je i epidemiolog dr Predrag Kon.
Kakve god rasprave se vodile, Äinjenica je samo jedna i staje u jednu reÄenicu - vakcinacija nema alternativu. Ona je pitanje pre svega društvene odgovornosti kako prema sebi, tako i prema populaciji u celosti, a to nam jednostavno poruÄuju svi dosadašnji sluÄajevi epidemija sa kojima smo se i mi i svet suoÄavili kroz istoriju.
- Stanje sa korona virusom se menja iz dana u dan, dok neki najavljuju pobedu, drugi kažu da nam se sprema drugi talas. A rešenje je samo jedno - Äeka se vakcina - bio je izriÄit epidemiolog Predrag Kon.
Ako je nekome teško da ode malo dalje u prošlost, dovoljno je da se vrati svega tri godine unazad, kada smo se suoÄili sa epidemijom malih boginja, bolesti koja ne treba ni da postoji u 21. veku, s obzirom na to da protiv nje već decenijama postoji efikasna vakcina. Ali zahvaljujući raznim anivakserskim lobijima, koji su agresivno i intenzivno promovisali svoje u nauci neutemeljene stavove, mnogi roditelji su odbijali da vakcinišu svoju decu, što je dovelo do rušenja odbrambenog bedema nacije - kolektivnog imuniteta, a mi samo tu epidemiju završili sa 15 mrtvih. Svi oboleli nisu bili vakcinisani, za manji broj bio poznat vakcinalni status. O tome ćemo nešto kasnije.
No, stvarni znaÄaj vakcine mnogo je veći od zaustavljanja malih boginja. Vratimo se u prošlost...
ÄŒinjenica 1: Prva vakcina preokret u ÄoveÄanstvu
Kinezi su prvi otkrili rani oblik vakcinacije u 10. veku: „variolacija" je predstavljala izlaganje zdravih ljudi ranicama i krastama uzrokovanih bolešÄ‡u, kako bi se izgradio imunitet. A onda je došla 1796. godina. Britanski lekar Edvard Džener primetio je da mlekarke dobijaju kravlje boginje, ali da retko oboljevaju od onih smrtonosnih.
Velike boginje su vrlo zarazna bolest od koje je umrlo 30 odsto zaraženih. Onima koji su ih preživeli, Äesto su na telu ostajali ožiljci ili su oslepeli.
Doktor Džener je 1796. godine izveo eksperiment na osmogodišnjem Džejmsu Fipsu. On je ubrizgao gnoj u deÄakovu krv, a njegov organizam je ubrzo razvio simptome.
Kada se Fips oporavio, Džener je ubacio u njega i virus malih boginja, ali je deÄak ostao zdrav, jer je izgradio imunitet na obe vrste boginja. Kada su 1798. godine objavljeni rezultati, skovana je i reÄ vakcina od latinske reÄi vaca, što znaÄi krava.
ÄŒinjenica 2: Variola vera u Srbiji i redovi za vakcinaciju
Svet bez vakcine je bio opasno mesto za život - miloni ljudi su umirali svake godine.
A te 1972. godine, tadašnja Jugoslavija zauvek je zapamtila šta znaÄi reÄ - epidemija.
Ibrahim Hoti iz Äakovice na Kosovu sa verskog putovanja poÄetkom te godine doneo je virus velikih boginja , što je potvrÄ‘eno tek 14. marta. Do polovine marta, variola vera je zarazila više od 140 ljudi, pre svega na Kosovu, u Novom Pazaru, ÄŒaÄku, Beogradu i na severu Crne Gore.
Kako smo se rešili toga? Odgovor je jednostavan - disciplinom i vakcinom. Ljudi su strpljivo Äekali vakcinaciju u redovima sa propisanom udaljenošÄ‡u i strah od smrti ih nije pokolebao da je to ispravna odluka. I bila je. Variola vera je iskorenjena organizovanom akcijom uz vakcinaciju.
ÄŒinjenica 3: Tri miliona smrti godišnje kod nevakcinisanih
Samom vakcinacijom broj umrlih se smanjio za neverovatnih 80 odsto i to samo u novijoj istoriji od 2000. do 2017. godine, navela je Svetska zdravstvena organizacija.
- Od svog nastanka do dana današnjeg razvijen je veliki broj vakcina i programa vakcinacije. Imunizacijom se preveniraju bolesti, komplikacije i smrtni ishodi od vakcinama prevenabilnih bolesti meÄ‘u kojima su deÄja paraliza, difterija, tetanus, veliki kašalj, hepatitis B, morbile, zaušci, rubeole, neke vrste zapaljenja pluća, prolivi izazvani rotavirusom i rak grlića materice. Vakcinacija je tako postala jedna od najvećih dostignuća imunizacije i medicine uopšte - podaci su koje je dostavio Institut za javno zdravlje Milan Jovanović Batut.
Oni su dodali da se svake godine registruje dva do tri miliona smrtnih ishoda od pneumokoknih infekcija, rotavirusnih infekcija, difterije, tetanusa, velikog kašlja, malih boginja kod nevakcinisanih lica meÄ‘u kojima je najviše dece ispod pet godina života.
Imunizacija je veremenom doprinela iskorenjivanju velikih boginja i doprinosi iskorenjivanju deÄje paralize.
- U ovoj godini se navršava 22 godine od poslednjeg registovanog autohtonog sluÄaja deÄje paralize izazvanog divljim poliovirusom u Evropskom regionu. Sve zemlje regiona stekle su status bez poliomijelitisa u junu 2002. godine - zakljuÄili su lekari sa Batuta.
ÄŒinjenica 4: Kako nas je iskorenjena bolest prevarila
Ako nismo, a nismo, nauÄili iz prethodnih Äinjenica, jedna iz skorije prošlosti bi trebalo da nas podseti na to koliko je vakcina nenadmašna civilizcijska tekovina. Vratimo se u 2017. i vreme epidemije malih boginja u Srbiji.
Od poÄetka oktobra 2017. godine, kada su potvrÄ‘eni prvi sluÄajevi malih boginja zakljuÄno sa 27. avgustom 2019. godine na teritoriji Srbije, ukljuÄujući i teritoriju nadležnosti Zavoda za javno zdravlje Kosovska Mitrovica, registrovano je ukupno 5.798 sluÄajeva malih boginja i 15 smrtnih ishoda koji se mogu dovesti u vezu sa ovom infekcijom.
Širenju morbila doprineo je nizak stepen vakcinacije Äemu je "kumovala" intenzivna antivakcinaška kampanja na društvenim mrežama.
- Nizak stepen kolektivnog imuniteta prema virusu malih boginja i velika kontagioznost ovog prouzrokovaÄa doveli su do brzog širenja virusa na teritoriji cele zemlje - objašnjavala je u to vreme prof. dr Darija Kisić TepavÄević zamenica direkotrke "Batuta".
Naime, kako je istakla, obuhvat MMR vakcinacijom u drugoj godini života je na poÄetku epidemije 2017 .godine na nivou cele zemlje bio 81 odsto, dok je u najvećim gradovima (Beograd, Niš) bio ispod 70 odsto. Da bismo stekli kolektivni imunitet, važno je reći da obuhvat vakcinacijom mora biti iznad 95 odsto.
Krajem decembra 2017. godine prijavljen je prvi smrtni ishod od malih boginja u Srbiji posle 20 godina. To je potom bila nezaustavljiva lavina koja je odnela i nekoliko deÄjih života.
ÄŒinjenica 5: Izvukli smo se, ali nedovoljno
I danas tri godine kasnije situacija sa morbilama nije do kraja rešena. Poslednji poznati podaci koje nam je dostavio Insitut za javno zdravlje Milan Jovanović Batut su do kraja 2019. godine. I ne obezbeÄ‘uju nam kolektivni imunitet, što znaÄi da i dalje imamo one koji sumnjaju u vakcinu i odbijaju da vakcinišu svoju decu, a što može da bude veoma opasno.
- Vakcinacija dece u drugoj polovini godine života protiv malih boginja, zaušaka i rubeole (MMR) na teritoriji naše zemlje u prethodnoj godini sprovedena je obuhvatom od 88 odsto. Obavljena je i revakcinacija dece pre upisa u prvi razred, a tu je obuhvat nešto veći i iznosi 91,9 odsto. Kada je reÄ o vakcinaciji u drugoj godini života u pitanju ona je niža nego u 2018. godini, dok je obuhvat revakcinacije pred polazak u školu nešto višu u odnosu na prošlogodišnje - naveli su sa Batuta.
- Obavezna vakcinacija mora da nastavi da se sprovodi, tu govora nema - naglasila je 8. aprila dr Darija Kisić TepavÄević, zamenica direktora Insituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", na redovnoj pres konferenciji posvećenoj preseku stanja oko epidemije korona virusa u Srbiji.
U suprotnom, upozorila je, "uskoro bi mogli da imamao epidemiju drugih bolesti, a koje vakcinama mogu uspešno da se spreÄe".
InaÄe, a pogotovo sada u situaciji kada se borimo sa koronom, virusom koji je definitivno promenio svet i sve naše navike, to nam sigurno ne treba.
U prethodnoj godini u Evropskom regionu SZO u prvih šest meseci prijavljeno je 90.000 sluÄajeva morbila u 48 od 53 zemlje, što je dvostruko veći broj u odnosu na registrovane sluÄajeve u 2018. godini. Do kraja godine registrovano 104.248 sluÄajeva, od kojih je 60 odsto bilo u Ukrajini.
Nijedna zemlja Evropske unije nije registrovala nula sluÄajeva, a više od 55 odsto obolelih su bile osobe u uzrastu preko 15 godina života.
- Kod jednog deteta od 20 obolelih male boginje izazivaju zapaljenje pluća, a od svakih hiljadu dece koja dobiju male boginje jedno ili dvoje će umreti - upozoravaju sa Batuta.
U 2019. godini registrovano je 22 sluÄaja morbila u našoj zemlji.
ÄŒinjenica 6: Kalendar imunizacije je nezaobilazan
Vakcine su vremenom postale žrtve svog uspeha, jer se "ne vide" oboleli, već samo oni koji nisu imali prilike da obole od bolesti protiv kojih su vakcinisani. Zato je saÄinjen kalendar obavezne imunizacije koje se Srbija uz većinu zemalja sveta pridržavaju.
Ako ga pogledate dobro, videćete da su u njemu su pobrojane bolesti od kojih su milioni ljudi umirali u prošlosti. Difterija je samo u Americi odnosila poÄetkom prošlog veka po 10.000 života godišnje, a 12,5 miliona njih je umrlo sredinom prošlog veka od rubeola.
Sada mnoge od ovih bolesti ne pominjemo, a da vakcine nema da nas zaštiti, pretile bi nam pandemije. Zato je važno, izuzeno važno pratiti kalendar imunizacije.
ÄŒinjenica nad Äinjenicama: Vakcinacija nema alternativu
Šta bi bilo da vakcine nema i treba li dati prostora ljudima na izbor?
- Sporna je i lako oboriva tvrdnja: "Gde postoji rizik, mora postojati izbor". Civilizovano življenje u kolektivu podrazumeva preuzimanje odreÄ‘enih rizika u ime opšteg dobra. Lakše je bacati pomije kroz prozor nego rizikovati pad silaskom niz stepenice, ali se pitanje izbora uopšte ne postavlja - kazao je epidemiolog Zoran Radovanović.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE