PriÄa o slavnoj prestoniÄkoj ćupriji
Foto:www.putevi-srbije.rs
U vreme kada je Gazela sinonim za nepodnošljive saobraćajne gužve pre nego za lepotu ili neobiÄnost, teško je i zamisliti da je jednom ovaj most bio ponos i dika Beograda. A postojalo je takvo vreme. Danas niko ne misli da je lep niti poseban. Ima BeograÄ‘ana koji svakodnevno po nekoliko puta prelaze preko njega, a da ga ni ne primete. Uglavnom ga psuju zbog gužve.
Gazela je bila sastavni deo nekadašnjeg najvećeg infrastrukturnog projekta SFRJ, Auto-puta „Bratstvo i jedinstvo“, koji je trebalo da poveže ondašnje republike bivše Jugoslavije - Makedoniju, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju. Glavni projektant mosta bio je Milan Äurić, Äuveni profesor beogradskog GraÄ‘evinskog fakulteta, a priÄa kaže da mu je „kumovao“ ÄorÄ‘e Lazarević, predsednik konkursne komisije za gradnju mosta, koji je rekao da je „ovaj most preskoÄio Savu kao gazela u skoku“.
U vreme izgradnje Gazele, preduzeća poput „Mostogradnje“ ili „Goše“ iz Smederevske Palanke bila su u svom najvećem zamahu, baš kao i ekonomija ondašnje države. Iako je to bilo vreme velikih kredita i zaduženja SFRJ, mnogi objekti su izgraÄ‘eni domaćim znanjem i tehnikom. U to vreme su ova i sliÄna preduzeća bili giganti u svetskim razmerama, pa su izvodili ogromne graÄ‘evinske poduhvate, pogotovo u zemljama u razvoju. Tada je postojalo pravilo, o kojem se i danas s nevericom priÄa, da „Mostogradnja“, na primer, nije prihvatala da gradi most ukoliko je kraći od 100 metara, jer im se, naprosto, nije isplatilo da dovlaÄe silnu tehniku za tako mali posao.
Most Gazela je graÄ‘en od 1966. do 1970. godine. Most je napravljen kombinovanjem grede i luka, dugaÄak je 332, a širok 27,5 metara. Ukupna širina kolovoza je 21,8 metara i ima po tri trake u oba smera. U poÄetku su bile po dve i jedna zaustavna („žuta“), ali gustina i intenzitet saobraćaja nalagali su drugo rešenje. Delom dužine mosta postoje i dve pešaÄke staze širine po tri metra, a Gazela se iznad Save izdiže 22,8 metara tokom srednjeg vodostaja. Prvobitni projekat je predviÄ‘ao da preko ovog mosta dnevno preÄ‘e oko 40.000 vozila, ali to je bilo 1970. godine. Danas preko Gazele dnevno preÄ‘e 165.000 automobila, autobusa i kamiona.
Kako bilo da bilo, tek, Gazela je završena u novembru 1970. godine. MeÄ‘utim, pre sveÄanog otvaranja, bilo je neophodno testirati ovo tadašnje Äudo graÄ‘evinarstva: tokom „probe“, mostom su tada istovremeno prodefilovali kamioni nekadašnje Jugoslovenske narodne armije natovareni šljunkom i vojni transporteri za balistiÄke rakete. Na sredini mosta, u skladu sa jednom starom tradicijom koja je danas zaboravljena, stajali su tadašnji (legendarni) gradonaÄelnik Beograda Branko Pešić i projektant, profesor Milan Äurić. Televizija Beograd je direktno prenosila ispitivanje nosivosti mosta, a hiljade BeograÄ‘ana se skupilo da uživo gledaju taj, u ono vreme, spektakl. PriÄa kaže da je tih dana u Beogradu najpopularnija bila šala o tome da su vozaÄi kamiona i vojnici koji su uÄestvovali u testiranju izdržljivosti mosta za svaki sluÄaj dobili i ronilaÄka odela.
Naravno, most nije poklekao pred izazovom i 4. decembra 1970. sveÄano je otvoren za saobraćaj, a otvorio ga je niko drugi do maršal Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ. Kako kaže himna SFRJ, most je stajao postojano kano klisurine, trpeći ogromno opterećenje, punih 40 godina. Usled silnog saobraćaja i neodržavanja, stanje graÄ‘evine bivalo je sve gore. Zato je u januaru 2010. godine na glavnom nosaÄu uoÄena pukotina. Teretnjaci su usmereni na obilaznicu, a uskoro je poÄela i dugo Äekana obnova, u okviru koje je na Gazeli, praktiÄno, zamenjeno sve, a njena graÄ‘a je znatno ojaÄana.
Rekonstrukcija bila teža od izgradnje
Više od 500 radnika danonoćno je radilo na rekonstrukciji najprometnijeg mosta u Srbiji, a struÄnjaci su rekli da je Gazela bila toliko trošna da je obnova mosta veći izazov nego sama gradnja.
- Koliko je sanacija bila hitna uvideli smo tek kada smo „otvorili“ most. Kao posao zubara, spolja primetite tek manji karijes, ali kada otvorite zub, uvidite koliko posla vas Äeka. Ovo je najprometniji most u glavnom gradu, gde je frekvencija vozila Äetiri puta veća od planirane. Zato i nije toliko iznenaÄ‘enje to što je most dobio „trbuh“, odnosno malo se ulegao na sredini - rekao je na poÄetku rekonstrukcije inženjer Slobodan Vuković, koji je bio odgovorni rukovodilac radova na mostu.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE