Kuba oplakuje bivšeg predsednika
Foto:AP
Fidel Kastro, bivši predsednik Kube i vođa Komunističke revolucije, preminuo je u 90. godini, javila je državna televizija Kube. Kubanska televizija nije saopštila druge detalje. Fidel Kastro je vladao Kubom skoro pola veka pre nego je 2008. godine predao vlast bratu Raulu. Poslednji javni nastup imao je u aprilu na kongresu Komunističke partije Kube. Fidel Kastro rođen je 13. avgusta 1926. (prema nekim izvorima — 1927) u mestu Majari na porodičnoj plantaži šećerne trske. Kastrov otac bio je vlasnik plantaže od 23.000 ari na kojoj je kao mladić radio i Fidel. Kastro je doktorirao pravo na Univerzitetu u Havani 1950. godine. Nakon završenog fakulteta Kastro je planirao da se kandiduje za mesto zastupnika u kubanskom parlamentu na izborima zakazanim za 1952. godinu, ali je general Fulgensio Batista u državnom udaru zbacio vladu i predsednika Karlosa Prio Sokarasa i otkazao izbore. Kastro je protiv Batiste uložio tužbu sudu zbog kršenja ustava, ali je sud tužbu odbacio. Zbog uvedene diktature, Kastro je sa grupom istomišljenika 26. jula 1953. godine poveo revolucionarni pokret. Prvi potez je bio napad na kasarnu „Monkada“, u Santijago de Kubi, sa oko 300 ljudi. Međutim taj napad je bio neuspešan, većina njegovih drugova pobijena, a Kastro sa još nekolicinom njih zatvoren. U zatvoru je ostao sve do 1955. godine. Nakon zatvora odlazi u SAD, pa u Meksiko i sa Če Gevarom osniva pokret "26. jul". Njegova borba protiv diktatora Batiste je završena pobedonosnih ulaskom trupa pobunjenika u Havanu 8. januara 1959. godine. Od tada, a zbog ideoloških razlika i naklonjenosti SAD prema Batisti, započinje njegov neprijateljski odnos prema SAD. Odnosi SAD i Kube ove godine su otoplili - posle 55 godina, imenovan je i ambasador SAD u toj zemlji. Zasluga na tome ide odlazećem predsedniku Baraku Obami i Raulu Kastru. Obama je posetio Kubu marta ove godine, a u avgustu je poleteo prvi avion na komercijalnom letu između SAD i Kube. Embargo koje su SAD uvele Kubi i dalje je, međutim, na snazi, mada je Vašington prvi put bio uzdržan kad je u oktobru Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju u kojoj se poziva na okončanje sankcija Kubi. Do tada su glasali protiv. Ovo je 25. put da je rezolucija o Kubi usvojena glasovima 191 zemlje "za" u Generalnoj skupštini UN koja ima 193 člana. SAD i Izrael su bili uzdržani. O OVOME SE ĆUTALO ZA VREME TITOVE VLADAVINE: Otkrivamo šta je Fidel Kastro zamerao Josipu Brozu!
Foto:Profimedia Uprkos korektnim odnosima koje su imali, Tito je nervirao Kastra koji mu je zamerio raskošan način života kao i uživanje u hrani, piću, skupoj odeći i beskrajnim zabavama. Mediji su pisali da je Kastro, koji se oblačio skromno kako bi pokazao bliskost sa radnicima i seljacima, smatrao da nije ispravno što se Tito ponaša kao da je "treći po redu naslednik britanske kraljice". Pored različitih pogleda na stil života, Kastro je Titu zamerao jer je na neki način izdao revoluciju prodavanjem oružja Fulgenciu Batisti. Inače, Batista je bio siva eminencija u periodu od 1933. do 1940. godine na Kubi. Od 1940. do 1944. bio je predsednik, a drugi put se na vlast popeo kroz puč, vladavši od 1952. do 1959. godine. Pored ovoga, analitičari navode da postoji još jedna razlog zbog kojeg dvojica lidera nisu bili preterano bliski. Naime, njihov odnos se može povezati sa različitim mentalitetima jer je Tito bio stari revolucionar srednjoevropskog kova koji je imao potrebu za promocijom. To je ujedno i razlog zbog kojeg se Tito nikada nije odrekao svog nakita, skupih odela i kompletnog luksuza koji ga je okruživao. Na drugoj strani Kastro je bio klasničan latinoamerički revolucionar. Zanimljiva je priča i o upoznavanju Broza i Kastra. Njih dvojica upoznali su se 1969. godine u zgradi Ujedinjenih nacija tako što je kubanski predsednik prišao Titu kojeg je u tom trenutku veoma poštovao. Ubrzo nakon toga usledili su bilateralni sastanci na Brionima i u Havani. Jugoslavija i Kuba održale su dobre odnose uprkos tome što su Tito i Kastro imali različite stavove 1979. godine na Ssmitu nesvrstanih u Havani i to na pitanju odbrane izvornih načela nesvrstanih. Pojedini analitičari smatraju da je neslaganje bilo iscenirano kako bi Jugoslavija dobila podršku SAD, a Kuba podršku Rusije. Ipak, Kastro je bio je jedan od retkih političara koji nije prisustvovao Titovoj sahrani. SVI KASTROVI REKORDI: Držao govor 7 sati, nadživeo 9 američkih predsednika, preživeo 634 atentata!
Foto:Reuters I oni koji su ga obožavali, kao i oni koji su ga mrzeli ne mogu da poreknu da je bio nesvakidašnja i po mnogo čemu ekstravagantna figura. Londonski Independent je 2008. godine, povodom njegovog povlačenja u penziju pobrojao neke fascinantne podatke o nemu. JEDAN OD NAJDUGOVJEČNIJIH VOĐA Kastro je posle britanske kraljice Elizabete II (krunisane1953. godine) i nedavno preminulog talandskog kralja Bumibola Aduljadeja bio lider s najdužim stažom na čelu države. Svrgnuvši revolucijom 1959. godine tadašnjeg kubanskog predsednika Fulgensia Batistu, Kastro je do prepuštanja položaja bratu Raulu vladao Kubom čak 49 godina. ČUVENI MARATONSKI GOVORI Kastro je bio čuven po svojim maratonskim govorima. U Ginisovu knjigu rekorda uvršćen je zahvaljujući govoru koji je održao u Ujedinjenim nacijama 29. septembra 1960. godine kada je bez prestanka govorio 4 sata i 29 minuta. Ali, to nije njegov najduži govor. Na Kongresu Komunističke partije Kube u Havani 1986. godine govorio je 7 sati i 10 minuta! Neki njegovi nešto kraći (dvosatni) govori dostupni su na Jutjuu. CIA MU NIJE MOGLA NIŠTA Tvrdi se da su na Kastra bezuspešno pokušana čak 634 atentata, većina u "aranžmanu" američke obaveštajne službe CIA. Neki pokušaji su zaista bili maštoviti: podmetnuli su mu otrovnu cigaru i hemijski zaraženo ronilačko odelo; izbegao je eksploziju WC šolje, a navodno su jednom pokušali da ga zasuju prahom od koga je trebalo da mu otpadne brada. Smatralo se da bi time bila potkopana njegova popularnost među Kubancima. "ISPRATIO" JE DEVET AMERIČKIH PREDSEDNIKA Iako je pred kraj života dočekao poboljšanje odnosa s SAD, pa se proletos čak sastao s predsednikom Barakom Obamom, Kastro je za vreme svog poluvekovnog mandata politički (a neke i fizički) "nadživio" čak devetoricu američkih predsednika. Redom: Dvajta Ajzenhauera, Džona F. Kenedija, Lindona Džonsona, Ričarda Nikona, Džeralda Forda, Džimija Kartera, Ronalda Regana, Džorgea Buša starijeg i Bila Klintona. U penziju se povukao nekoliko meseci uoči isteka drugog mandata Džordža V. Buša. OD OKORELOG PUŠAČA DO ZAKLETOG NEPUŠAČA Još kao gerilac u vreme Kubanske revolucije, Kastro je postao prepoznatljiv po cigari koju je redovno imao u ustima. Ali, 1985. Kastro je ostavio cigare i počeo da propagira nepušenje. Jednom je prilikom rekao: "Najbolja stvar koju možete učiniti s ovom kutijom cigara je da ju date svome neprijatelju". IMAO JE DECE, NE ZNA IM NI BROJ Za Kastra tvrde da je imao najmanje osmoro dece. Njegov najstariji sin Fidel Kastro Diaz-Balart, poznat i kao Fidelito, pljunuta je slika svoga oca, a uz to i vrhunski nuklearni naučnik školovan u Sovjetskom Savezu. Čerka Alina Fernandes bila je plod njegove veze s jednom pripadnicom više klase još u vreme dok je bio ilegalac. Alina je prerušena u turistkinju uspela da pobegne s Kube 1993. godine i od tada je žestoko kritikovala režim svoga oca na jednoj radijskoj stanici u Majamiju. Sa svojom drugom ženom, Dalijom Soto, Kastro je imao petoro dece, sve odreda sinove čija imena odreda počinju slovom A. Najmlađi od njih, Antonio, lekar je kubanske bejzbol reprezetnacije. KUĆNA LJUBIMICA – KRAVA REKORDERKA Među Kastrovim kućnim ljubimcima bila je krava zvana Ubre Blanka što bi u prevodu značilo Belo vime. Ta je "superkrava" davala neverovatne koičine mleka postavši propagandni alat kubanske kolektivne poljoprivrede. I Ubre Blanka je, poput svoga gazde, završila u Ginisovoj knjizi rekorda kada je 1980. godine dala najveći prinos mleka u jednom danu – neverovatnih 110 litara! (Net.hr) KASTROVE REČI KOJE SE PAMTE: Ovo su najupečatljivije Fidelove poruke!
Preminuli lider kubanske revolucije Fidel Kastro poslednji put se u javnosti pojavio u aprilu ove godine, u završnici kongresa Komunističke partije Kube, a tada je poručio da će "uskoro biti kao i svi ostali jer svima jednom kucne čas", ali da će ideje kubanskih komunista ostati žive "Uskoro ću napuniti 90 godina. Uskoro ću biti kao svi ostali. Svima će nam jednom kucnuti čas, ali ideje kubanskih komunista će ostati kao dokaz da na ovoj planeti, ako radite sa žarom i dostojanstvom, mogu da donesu materijalna i kulturna dobra koja su potrebna ljudskim bićima i da se za njih treba boriti i nikada od toga ne odustati", rekao je tada Kastro. Kastrovo obraćanje tokom njegovog poslednjeg, ali i najdužeg javnog pojavljivanja posle više godina, klicanjem je pozdravilo skoro 1.000 delegata koliko ih je bilo prisutno na kongresu. Harizmatični El Komandante, kako su ga Kubanci zvali, između ostalog je bio poznat i po svom govorništvu pri čemu je višesatnim govorima dizao na noge kubanski narod, ali se i oštro suprotstavljao Zapadu, a govorio je uvek istim tonalitetom i sa istim žarom, i svuda bio praćen gromoglasnim aplauzom. "Osudite me. Nije važno. Istorija će me osloboditi greha", poručio je tako 16. oktobra 1953., na suđenju za pobunjenički napad kubanskih revolucionara, prenosi Tanjug. Nakon trijumfa revolucije, 1. januara 1959., rekao je da ga vlast ne zanima niTi namerava da je preuzme. "Sve što ću učiniti jeste da osiguram da žrtve tolikih mojih sunarodnika ne budu uzaludne, šta god da mi budućnost sprema", istakao je tada Fidel Castro. Za revoluciju je govorio da "nije put posut ružama, već borba do smrti između budućnosti i prošlosti". Obrativši se radnicima i poljoprivrednicima u aprilu 1961., rekao je da je kubanska revolucija socijalistička i demokratska revolucija poniženih, sa poniženima i za ponižene. " Danas nas boli ako su Kubanci gladni, ako nemaju lekara, ako kubanska deca pate ili su neobrazovana, ili ako kubanska porodica nema krov nad glavom. To nas boli čak i ako se ne radi o našem bratu, sinu ili ocu. Zašto ne bismo osetili istu bol i ako vidimo da angolsko dete ide gladno, pati, ako ga ubiju ili izmasakriraju", rekao je Kastro marta 1977. kubanskom civilnom i vojnom osoblju u Luandi u Angoli. Tri godine kasnije, na kongresu Komunističke partije Kube, poručio je da se Kuba ne protivi pronalaženju rešenja za svoja istorijska razilaženja sa SAD, ali da "niko ne bi trebalo da očekuje da Kuba promeni svoj stav ili da odstupi od svojih principa". "Kuba jeste i biće socijalistička. Kuba jeste i biće prijatelj Sovjetskog Saveza i svih socijalističkih država", naglasio je tada. Kada ga je kubanski parlament izabrao za šesti mandat predsjednika Državnog saveta, obećao je Kubancima da će biti uz njih, ako to žele, sve dok oseća da može da bude od koristi, ni minut manje i ni sekundu više. "Sada shvatam da mi sudbina nije da se odmaram do kraja života", zaključio je tada. A kada je 2010. govorio o bolesti koja ga je zadesila četiri godine ranije, rekao je: "Bio sam na vratima smrti, ali ću se vratiti". (depo.ba)
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala pročitajte OVDE