KonaÄno se zna i Å¡ta se menja
Foto:Screenshoot
Skupštinski odbor za ustavna pitanja usvojio je nacrte ustavnih amandmana i ustavnog zakona, a oba teksta naći će se na javnoj raspravi i javnom slušanju sledeće nedelje - u Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu i Beogradu.
Procedura za izmenu Ustava odmakla je od poÄetne faze pošto su više puta probijeni rokovi, postavljeni u okviru pregovora sa EU.
Skupštinski odbor za ustavna pitanja usvojio je nacrte ustavnih amandmana i ustavnog zakona, a oba teksta naći će se na javnoj raspravi i javnom slušanju sledeće nedelje - u Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu i Beogradu. UoÄi dolaska predsednika Venecijanske komisije, sa kojom je koordiniran rad na izmeni najvišeg pravnog akta, RTS je proveravao - šta je novo u oblasti pravosuÄ‘a i kako reaguju oni na koje se izmene odnose.
Posle više odlaganja, opet je poÄela procedura izmene najvišeg pravnog akta u državi. KonaÄno se zna i šta se menja: ne samo u odnosu na aktuelni Ustav, već i Nacrt ustavnih amandmana iz 2018. godine.
Posle više odlaganja, opet je poÄela procedura izmene najvišeg pravnog akta u državi. KonaÄno se zna i šta se menja: ne samo u odnosu na aktuelni Ustav, već i Nacrt ustavnih amandmana iz 2018. godine.
Vladan Petrov, Älan Radne grupe za izradu akta o promeni Ustava i profesor ustavnog prava, istiÄe da je uvažen zahtev koji je dolazio i od Evrope i od struke, a to je da se izvršna i zakonodavna vlast povuku iz tela koja će birati sudije.
"NaÄin izbora sudija je ono što se suštinski menja, jer sudije više neće biti birane u Narodnoj skupštini, već će to uvek Äiniti Visoki savet sudstva koji je sada sastavljen na suštinski drugaÄiji naÄin", rekao je Petrov.
To znaÄi da u izboru sudija više ne uÄestvuju ministar pravde, predsednik Skupštinskog Odbora za pravosuÄ‘e, ali ni predsednik vrhovnog Kasacionog suda, koji će se zvati kao nekad - Vrhovni sud.
"Još jedna važna stvar je što se garantuje apsolutna stalnost sudijske funkcije, ukida se probni mandat sudija na tri godine, što je smatrano jednim od najvećih nedostataka važećeg Ustava. KategoriÄki tvrdim, Ustav garantuje apolutnu stalnost sudijske funkcije, što znaÄi da reizbora ni po Ustavu ne može biti", dodao je profesor Petrov.
Kada je reÄ o javnom tužilaštvu, dve su promene: neće više biti zamenika javnih tužilaca. Neće ni, kao do sada, javne tužioce birati Skupština na predlog Vlade, već će to Äiniti Visoki savet tužilaca. Za izmene pohvale, ali i ukazivanje na nedostatke.
"Jedan nedostatak je naÄin izbora pet istaknutih pravnika za Älanova Visokog saveta sudstva, i drugi je većina za donošenje glasova u Savet od osam u svakom sluÄaju. Mislimo da bi on mogao da bude otklonjen time što bi bio stavljen u zakon. Ako ostane u Ustavu, onda će to biti problem, jer ćemo dolaziti ili do blokade tog tela, pa ono praktiÄno neće postojati ili ćemo napraviti jednu atmosferu trgovaÄku", rekla je Dragana Boljević iz Društva sudija Srbije.
Primedba struke jeste da je nedelju dana malo za javnu raspravu i upoznavanje sa tekstom. Propuštena je, kažu, prilika za promenu Ustava i u drugim oblastima.
"Zadatak da se Ustav menja u delu pravosuÄ‘a jeste postavljen kroz proces evrointegracija. MeÄ‘utim, podsetimo, Ustav iz 2006. godine je komentarisala i Venecijanska komisija i mnoge druge odredbe pored ovih, ovo je bila odliÄna prilika da se o tim kritikama raspravlja i da se promeni Ustav na sveobuhvatan naÄin", istakla je Katarina Golubović iz JUKOM-a.
Da bi promene bile usvojene, neohodna je dvotrećinska većina u Skupštini, referendum, pa tek onda sledi izmena Ustava. I sve to do kraja godine. Srbija je do sada 13 puta menjala Ustav. Poslednji put 2006. zbog razlaza Srbije i Crne Gore. Sada zbog obaveze da domaće zakonodavstvo uskladi s evropskim.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE