Zuri u ekran, neÅ¡to povremeno promrmlja sebi u bradu, retko kad veže celu reÄenicu…
Foto:Esther Moreno/Alamy/Alamy/Profimedia
Sve više dece danas tako komunicira - bez reÄi. Zašto je tako i šta uÄiniti da se stvari poprave, za Zadovoljnu priÄa pedijatar Brana Racić.
„ÄŒinjenica je da poslednjih 10 godina deca sve više imaju problem s govorom, i sa Äitanjem, i sa pisanjem. Izuzev onih koja imaju ozbiljne zdravstvene poremećaje, pretpostavka je da deca danas sve manje govore jer nemaju dovoljno stimulacije. Utisak moj i mojih kolega je da roditelji, zbog današnjeg tempa i naÄina života nemaju mnogo vremena da se bave decom“, pedijatar Brana Racić za Zadovoljnu.
Kao što već znamo deca sve manje vremena provode igrajući se napolju, a dosta su upućena na mobilne telefone, tablete i televiziju.
„To su slike uglavnom bez emocija, one koje ih ne stimulišu da govore. Kad se okrenu nekoj drugoj aktivnosti, nije im zanimljivo jer su naviknuti na ovaj naÄin zabave.“
Ni knjige više nisu u modi.
„Problem je i što je sve manje onih koji deci Äitaju slikovnice, knjige, a malo se boravi i u prirodi“, navodi naša sagovornica.
Da sve bude još gore, trag je ostavila i izolacija zbog korone koja je trajala i previše.
„Taj problem je zbog pandemije sada još više izražen. Prethodno je bio sluÄaj da deÄaci kasnije progovore, meÄ‘utim, sada već to primećujemo kod devojÄica.“
Pritom, kod takozvanih korona beba, tj. dece rođene za vreme pandemije, već su primetne i neke posledice.
„Zbog izolacije i manjka kontakta s drugim ljudima, ali i zbog maski, oni su više uplašeni na pregledima. Sa strahom reaguju na nepoznate ljude, jako su uznemireni, plaÄu.“
Brana Racić kaže da se već oko druge godine kod deteta vidi ako postoji neki problem s govorom i da se u tom sluÄaju odmah treba posvetiti rešenju.
„TaÄno se zna u kom uzrastu dete šta treba da govori. Prvo kreću slogovi sa oko godinu, godinu i po dana. Zna se i kad treba da se izgovaraju cele reÄi, pa da sklapaju kratke reÄenice, a već sa pet godina moraju da izgovaraju sva slova. Desi se da je to kod nekog deteta kasnije, a s druge strane neka deca od dve i po godine fantastiÄno teÄno govore. Ako zatreba, dete se po potrebi šalje na dodatna ispitivanja. Ipak, dobro je što u velikom procentu uporan rad daje rezultate“, kaže naša sagovornica i dodaje da treba nastaviti i kada bude primetan prvi napredak – sve dok se problem ne reši.
S druge strane, kod starije dece je primetan oskudan fond reÄi. I tu se opet vraćamo na tablete i telefone.
„Ne Äitaju knjige, lektire. Sve se svodi na taj moderan vid komunikacije. Nažalost, osnovci su vrlo rano na društvenim mrežama i odatle usvajaju i model ponašanja i reÄnik. Onda deca izražavanje osećanja i razmišljanja svedu na jednu reÄ, na primer super, kul, ekstra, i na smajlije.“
Da bi se ova ružna slika popravila, da bi mališani Äavrljali i brbljali, a ne bili uÄaureni, s tek pokojom reÄi, potreban je rad svih.
„Deluje da ni sami roditelji nisu edukovani šta treba da rade i kako da pomognu deci, pa traže savete od nas pedijatara. A da bi zaista bilo bolje, treba da pomognu svi – i roditelji, i ljudi iz okruženja, i defektolozi i logopedi“, zakljuÄuje pedijatar Brana Racić.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE