Duboko ćete se zamisliti kada ovo proÄitate
Foto:Profimedia
Sigmund Frojd je jedan od najznaÄajnijih psihijatara na svetu. I dok se gotovo ceo radni vek bavio hipotezom o ljudskoj prirodi, kao i tri Äinioca Äovekove psihologije Id, Ego i Superego, neizostavne su i njegove hipoteze o ulozi ljubavi i intime u ljudskom životu.
Frojd je znao da su ljubav, intimni odnosi, fantazije, pa i ambivalencija deo svesnog, ali i nesvesnog dela našeg bića.
Kroz psihoanalitiÄki metod, Frojd je došao do toga da su razliÄiti oblici ljubavi koje je posmatrao povezani jedni sa drugima i da dele zajedniÄke koren u iskustvima iz detinjstva. U tome su mu posebno bila od koristi zapažanja o ljubavi koja je dobio kroz analizu transfera, odnosno prenosa osećanja sa znaÄajnih osoba iz detinjstva na terapeuta.
Iako su Frojdova zapažanja o prirodi i genezi ljubavi bila revolucionarna, on nije napravio opsežnu i sveobuhvatnu teoriju o ljubavi. Zapravo, možemo reći da je Frojd kreirao tri razliÄite teorije o ljubavi.
1. Prva teorija
Frojdova prva teorija o ljubavi je sadržana u "Tri eseja o o teoriji seksualnosti". To je poznata teorija o ljubavi kao ponovnom nalaženju, koja je možda najveći Frojdov doprinos razumevanju ljubavi. Prema tom gledištu, ljubav je akt ponovnog nalaženja zato što voljena osoba nesvesno predstavlja edipalnog roditelja.
- Ljubavi je inherentno svojstveno da je konfliktna jer ona mora evocirati predstavu roditelja kako bi generisala strast, ali ta povezanost mora ostati nesvesna da ne bi seksualnost bila inhibirana tabuom incesta. Srećna ljubav evocira predstavu roditelja bez okidanja tabua incesta - navodi Frojd u svojoj teoriji.
Prema Frojdu, ljudi nesvesno traže i nalaze partnere koji po nekim karakteristikama imaju sliÄnosti sa njihovim roditeljem suprotnog pola.
2. Druga teorija
Druga Frojdova teorija ljubavi je sadržana u Älanku "O narcizmu". Ranijoj ideji da je ljubav ponovno nalaženje edipalnog roditelja Frojd je dodao da voljena osoba, takoÄ‘e, može predstavljati idealizovani aspekt sebe.
Izvor zaljubljenosti je Äesto naše viÄ‘enje idealnog sebe u drugome. On ima ono što bismo mi želeli da budemo.
3. Treća teorija
Bergman je pronašao treću Frojdovu teoriju o ljubavi ugraÄ‘enu u tekstu "Instikti i njihove promene". U tom Älanku, Frojd je definisao ljubav kao "stav ega", koji je odreÄ‘en ulogom voljenog bića u zadovoljavanju svih potreba osobe, ne samo onih intimnih.
To je mnogo kompleksnije viÄ‘enje ljubavi od prethodnih teorijskih pogleda. Ono se više odnosi na trajnu ljubav nego na zaljubljivanje. Frojdova treća teorija sugeriše da je zreli ego preduslov za ljubav.
U ovoj teoriji ljubavi Frojd poÄinje da posmatra ljubav kao emociju, a ne kao sublimaciju instikta. Tako objekt ljubavi postaje jedinstven, a ne lako zamenjiv kao objekt nagona.
Kao posledica toga dolazi Frojdov zakljuÄak da je ljubav više od instikta, da je totalni ego ukljuÄen u voljenje svojih objekata. Iako u ljubavi može biti ponavljanja odnosa sa roditeljima, ili viÄ‘enja idealnog sebe u voljenoj osobi, to nije sve. Može postojati i realan odnos sa osobom koju volimo, koji nije samo prenos osećanja sa roditelja ili projekcija idealnog sebe.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE