Evo gde vrebatori vrbuju decu najčešće
Foto:Shutterstock
Devojčica, žena, starica ili dete koje prosi na ulici, radnik na skeli... Žrtva trgovine ljudima može da bude svako od nas i na najrazličitije načine, a vrbovatelji su često iz naše najbliže okoline, pa čak i iz porodice.
Stejt department nedavno je objavio izveštaj o borbi protiv trgovine ljudima širom sveta u 2019. godini. Njihov zaključak za našu zemlju ukratko glasi - "Srbija ne ispunjava u potpunosti minimum standarda za eliminaciju trgovine ljudima, ali čini značajne napore u tom pravcu."
Kako su naveli, ovi napori uključuju povećano krivično gonjenje i osposobljavanje prihvatilišta za hitan smeštaj žrtava nakon kašnjenja od pet godina.
Prethodnu godinu obeležio je rekordno nizak broj identifikovanih žrtava trgovine ljudima u Srbiji – 39 ( 76 u 2018) U izveštaju ukazuju da je zaostala proaktivna identifikacija žrtava, a rezultat toga je najmanje identifikovan broj od 2015. godine.
Nevladina organizacija "ASTRA" aktivno učestvuje u izveštavanju za Stejt department, a šta se značajno promenilo u odnosu na prethodnu godinu, priča Hristina Piskulidis iz ASTRE.
- Ovo smanjenje broja identifikovanih žrtava, nažalost, ne znači da se Srbija sa ovim problemom razračunala uspešnije nego ikada, već da je sistem negde podbacio. Ovo je naročito jasno ako uzmemo u obzir da je širom Evrope broj identifikovanih žrtava između 2015. i 2018. godine porastao za gotovo 50 odsto (poslednji izveštaj grupe stručnjaka Saveta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima − GRETA) - navodi Piskulidis.
Već u prva četiri meseca ove godine identifikovano je 25 žrtava trgovine ljudima od kojih je devet maloletno, kaže portparol Biroa za borbu protiv trgovine ljudima (IBSSA) Maja Raković.
- Ako uzmemo u obzir da smo u 2019. godini imali ukupno 39 identifikovanih žrtava trgovine ljudima, navedeni statistički podatak deluje poražavajuće. Jer nam trećina tekuće godine dostiže navedenu brojku od 25 žrtava. Samim tim, jasno zaključujemo da će broj identifikovanih žrtava u odnosu na prethodnu godinu verovatno biti alarmantno veći, s obzirom na to da nam jun donosi još četiri žrtve - upozorava Raković.
Faktori rizika
Među prioritetnim preporukama u izveštaju Stejt departmenta sugeriše se da je u Srbiji potreban dodatni rad na identifikaciji žrtava, što naročito podrazumeva migrante, osobe iz oblasti komercijalnog seksa, izbeglice i tražioce azila, i decu bez pratnje koja prose na ulicama.
Navedene kategorije definitivno spadaju u ranjivije da postanu žrtve trgovine ljudima, ističe Piskulidis, a neke iz tih kategorija sigurno to već i jesu.
- Jedna od najvećih zabluda koja vlada u javnosti kada su u pitanju žrtve trgovine ljudima jeste da se to po pravilu događa nekom drugom, odnosno da tip žrtve postoji. Istina je da postoje ranjive grupe koje su izloženije riziku, kao i da su siromaštvo i pripadnost određenim grupama faktori rizika, ali podaci govore da žrtve trgovine ljudima dolaze iz svih slojeva, da mogu biti bilo koje nacionalnosti, pola, nivoa obrazovanja - ukazuje ona.
Od 36 identifikovanih žrtava prošle godine 24 su deca. Naročito se romska deca u našoj zemlji seksualno eksploatišu, iskorišćavaju za prinudni rad, prisilno prosjačenje i vršenje sitnih krivičnih dela. Ono što posebno zabrinjava je starosna granica trgovanih devojčica koja je sve niža i trenutno iznosi 12-13 godina.
- Takođe, poreklo žrtava se u poslednjih 15-ak godina promenilo, i dok su to ranije bile mahom strane državljanke poreklom iz Rumunije, Bugarske, Rusije, Moldavije, danas oko 70 odsto trgovanih žena i devojčica na prostoru naše zemlje čine državljanke Srbije - ukazuje Piskulidis.
Od radne do trgovine organima
Seksualna eksploatacija prva je na neslavnoj listi, o čemu govore i podaci da je od ukupnog broja identifikovanih žrtava čak njih 23 bilo podvrgnuto seksualnom eksploatisanju. Potom sledi radna eksploatacija.
- Tu ubrajamo i prinudno prosjačenje, maloletna lica koja rade u jako lošim i teškim uslovima, punoletna lica isto tako završe u nekom od krugova te vrste eksploatacije, oduzetih papira, bez isplate zarade uz pretnje, ucene, psihičko i fizičko nasilje i nemogućnosti kontakta sa svojim najbližima, zatim imamo i prisilan rad sa opasnim materijama bez adekvatne zaštite. Njih prate prinudni brakovi (u nekim slučajevima prinudni brak se pretvorio u višestruku eksploataciju), zatim i trgovina organima - navodi Raković.
Žene su seksualno eksploatisane u Srbiji, posebno u Austriji, Nemačkoj, Italiji i Turskoj, dok muškarci budu iskorišćavani pre svega za prinudni rad u građevini, kako u sopstvenoj zemlji, tako i širom Evrope.
Prvi kvartal 2020. godine obeležili su slučajevi podvođenja maloletnih lica, pa čak i od najbližih srodnika.
- Imali smo slučaj dečje pornografije povezane sa eksploatacijom maloletnika, zatim organizovanih kriminalnih grupa i seksualne eksploatacije gde su one otkrivene i procesi su u toku - kaže Raković.
Profil trgovaca ljudima
Profil trgovaca ljudima nije jasno definisan i kreće se od osoba koje se bave poljoprivredom, pa sve do intelektualaca.
- Uglavnom su to osobe destruktivno orijentisane, većina njih ima kriminalnu prošlost iza sebe. Njihov jedini cilj je zarada kroz izrabljavanje i osobe koje eksploatiše tretiraju kao robove i objekte koji su im izvor zarade, bez emocija i empatije, rušeći sve humane norme i prava na slobodu - ističe sagovornica.
Iako se pretpostavlja da su trgovci očigledni kriminalci, ponekad je ta realnost drugačija.
- Vrbovatelji može biti i neko od bliskih srodnika, poznanika, prijatelja, komšija, pa i trenutnih emotivnih partnera. Poznati su slučajevi u kojima je brat eksploatisao maloletnu sestru, roditelji decu, drugarica drugaricu, ali i započinjanje emotivnih veza u cilju sticanja poverenja - naglašava Raković.
Piskulidis napominje da su često posrednici u trgovini osobe koje žrtva dobro poznaje.
- Slučajevi otmice mogu biti nasumični, ali je vrlo verovatno da je otmičar vrebao žrtvu ili sa njom na neki način stupio u kontakt. Imajući u vidu procvat socijalnih mreža, vrbovanje žrtava neposrednim onlajn kontaktom ili putem lažnih poslovnih ponuda dodatno je olakšano i skrajnuto od očiju javnosti - ukazuje ona.
Od ukupnog broja identifikovanih žrtava prošle godine 29 su žene, a sedam muškaraca (57 žena i 19 muškaraca u 2018).
- Često se gubi iz vida u kojoj meri je trgovina ljudima, kao vid organizovanog kriminala, u stvari i rodno pitanje, što je lako zaključiti ako imamo u vidu da oko 80 odsto počinilaca čine muškarci, a da u slučaju žrtava imamo obrnutu proporciju, odnosno oko 80 odsto žrtava čine žene i devojčice. Razlozi za to su duboko ukorenjeni u društvu - podseća Piskulidis.
Dodatno zabrinjava činjenica da su neretko žrtve trgovine ljudima prethodno bile žrtve nasilja.
- Kod osoba za koje nam je ovaj podatak poznat, njih čak 75 odsto bilo je ranije, pre iskustva trgovine ljudima, izloženo nekom obliku nasilja (najčešće porodičnom). Pored toga, moramo da budemo svesni da veći deo žrtava ulazi u lance trgovine ljudima tako što poveruje u lažne ponude za posao, tako da ekonomska nestabilnost predstavlja faktor rizika kada su potencijalne žrtve u pitanju. Ipak, žrtve ne dolaze isključivo iz socijalno ugroženih krugova - napominje Piskulidis.
Trgovina ljudima u vreme Kovida-19
Novonastala situacija sa virusom korona promenila je pravila igre kada je reč o trgovini ljudima. Tržište postaje suženo, mogućnosti ograničene, a vrbovanje intenzivnije i najčešće putem društvenih mreža.
- U periodu borbe protiv kovida-19, veliki broj mladih i dece dosta vremena provodi kod kuće u virtuelnom svetu. Trenutno jedan od najzastupljenijih vidova vrbovanja je upravo na društvenim mrežama, kroz čet forme, preko sajtova za upoznavanje i primamljivih oglasa. Zabrinjavajući je podatak da na društvenim mrežama u momentu može biti na stotinu hiljada predatora, vrebajući potencijalnu žrtvu - upozorava Raković.
Tokom korone je za više od 70 odsto povećan broj poziva ASTRINOM SOS telefonu, te Piskulidis smatra da je pandemija dodatno ogolila propuste sistema. Javljali su se i novi i stari korisnici i korisnice – zbog gubitka posla, straha da će ga izgubiti, ali i zbog nedostatka osnovnih sredstava za život.
Šta se krije na društvenim mrežama
Sajtovi za upoznavanje i druženje, čet sobe, brojne društvene aplikacija, video-igrice sa čet mestom, forumi i stranice - idealno su mesto za različita vrbovanja, kome su naročito podložna deca.
- Njihovi mehanizmi pravilnog rasuđivanja su nedovoljno razvijeni i kao takvi daleko podložniji vrbovanju u virtuelnom svetu u kome neprimetno žive dok mi kao roditelji prolazimo kraj njih. Iako se naša deca nalaze u sobi ili stolici kraj naše, sasvim sigurno da nisu bezbedna - upozorava Raković.
Jedan od načina prevencije je uvid roditelja u aktivnosti i kontrolu objava dece.
- Brojne su fotografije obnaženih maloletnica u izazovnim pozama i kao takve ostavljaju otvoren put ka sebi zlonamernim pojedincima. Otkrivanje adrese stanovanja, škole koju dete pohađa, mesta gde se igra i druži, može biti izuzetno opasno. Osobe koje vrbuju su promišljene i koriste psihološki momenat. Ako dete bude uznemireno, mora imati slobodu i poverenje da vam se odmah obrati - kaže Raković.
Traume leče godinama
- Tu odmah pored nas postoje ljudi koji doživljavaju strašnu torturu a da toga mi nismo ni svesni – to su ponekad radnici na skeli koji su možda tu na prinudnom radu protiv svoje volje, mlada žena ili devojčica u pratnji starijeg muškarca, starica ili dete koje prosi na ulici... - napominje Piskulidis.
Kako ističe, traume koje te osobe prežive leče se godinama, i što se tiče medicinske nege i psihološke podrške, a ranjivost ostaje zauvek.
Žrtve nisu krive
Piskulidis ističe da je naše društvo vrlo često sklono osudi žrtava u smislu - "šta je tražila, to je i dobila", ili su tu predrasude - "to je njihova tradicija“, što je opasno i može da navede na pogrešan trag".
- Krivica nikada nije na žrtvi. Svaki slučaj nosi neku svoju problematiku i pre će biti da negde mi kao društvo grešimo i da odrasli greše. Izazova je uvek bilo, sada ih je još više. Na nama je da uspostavimo odnos poverenja sa detetom, da ga naučimo šta je prihvatljivo ponašanje i da ono kada primeti nešto sumnjivo ima dovoljno poverenja i slobode da nam to kaže - savetuje ona.
Izveštaj Stejt departmenta: Kad finansije zakoče zaštitu
U Izveštaju Stejt departmenta navodi se da država nije ispunila minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti.
Za početak ocenjuju da su Centru za zaštitu žrtava trgovine ljudima tokom prošle godine nedostajali resursi i osoblje potrebni za identifikaciju žrtava, koordinaciju smeštaja i pružanje direktne pomoći.
Kapaciteti Centra su isti poslednjih osam godina
- Samo četiri stručna radnika, što se pokazalo kao malo u odnosu na broj potencijalnih žrtava. Kašnjenja u transferima budžeta sa centralnog nivoa ometaju nesmetano funkcionisanje Centra, jer je to ustanova socijalne zaštite koja mora da reaguje brzo i ne može da čeka tri ili četiri meseca da se finansijska sredstva prenesu kako bi se vršile intervencije na terenu. Preciznije, žrtve i njihove potrebe ne mogu da čekaju - kaže ona.
U izveštaju se navodi da se u Srbiji i dalje kažnjavaju žrtve, te da njihova prava nisu zaštićena tokom sudskih postupaka.
- Ono što je nama jedan od glavnih pokazatelja da u Srbiji nema dovoljno razumevanja za žrtve jeste pravna analiza sudskih presuda vezanih za krivično delo trgovina ljudima i srodna krivična dela koju radimo već 10 godina unazad, i tu su pomaci stvarno vrlo mali. To se odnosi na dužinu trajanja procesa, visinu kazni, profil žrtava i počinilaca, mogućnost ostvarenja kompenzacije za krivično delo - navodi Piskulidis.
Kako kaže, sudski procesi traju dugo, većinom između jedne i tri godine, pa i više od toga.
- Najduži sudski proces koji je prošle godine završen trajao je 15 godina. Advokati odbrane namerno otežu te procese, jer su oni retraumatizujući za žrtvu i desi se da žrtva ponekad zbog toga odustane od tužbe - ističe sagovornica.
U Srbiji se za krivično delo trgovina ljudima kazne kreću od dve do 12 godina zatvora kada je žrtva odrasla osoba, a tri do 12 godina kada je žrtva dete.
- U 75 odsto slučajeva izrečena je kazna zatvora u trajanju od tri do pet godina, a u 25 odsto slučajeva u trajanju više od pet godina. Od 37 oštećenih za sva krivična dela koja su predmet analize 14 lica je bilo maloletno, ali da njihova privatnost u sudskom postupku nije bila adekvatno zaštićena. Vrlo često se krivično delo trgovine ljudima preimenuje u krivično delo posredovanja u vršenju prostitucije, gde se oštećenima negira status žrtve i to je za nju poražavajuće i retraumatizujuće, a počiniocu se izriču niže kazne - kaže ona.
Dodaje da žrtve i dalje ne mogu da ostvare pravo na kompenzaciju u krivičnom postupku, te su u periodu između 2011. i 2019. zabeležena samo dva takva ostvarena slučaja. U Izveštaju Stejt departmenta se navodi da je država nastavila sa naporima u cilju prevencije, sprovođenjem strategije za borbu protiv trgovine ljudima za period 2017‒2022.
- Strategija predstavlja niz mera i aktivnosti u cilju sveobuhvatnog nacionalnog odgovora u borbi protiv trgovine ljudima i prvenstveno se bazira na zaštiti ljudskih prava. Zajedno sa NVO sektorom, deluje se svim snagama da se jedna takva negativna društvena pojava kao što je trgovina ljudima u velikoj meri suzbije. A to nam je prioritet jer žrtva može biti bilo ko, bilo kada - kaže Raković.
Direktor Biroa za borbu protiv trgovine ljudima Željko Gajić, smatra da je informisanost jedna od ključnih elemenata u cilju suzbijanja trgovine ljudima.
- Kontinuiranim pristupom kroz predavanja, tribine, priručnike, informatore i kroz medijski prostor za naša obaveštenja, saopštenja i tekstove, možemo raditi na prevenciji i borbi protiv eksploatacije bilo koje vrste - ističe Gajić.
Besplatna pomoć
ASTRIN savet žrtvama je da čim su u prilici pozovu njihovu SOS liniju 011 785 0000 koja je danonoćno dostupna, ili da im pišu na sos@astra.rs ili, pak, da se obrate policiji.
- Bitno je da znaju da su im dostupne razne vrste besplatne pomoći – pravna podrška, pravo na besplatne medicinske usluge bez obzira na to da li su državljanin/ka Srbije i da li su zdravstveno osigurani, zatim psihološka pomoć, pomoć prevodioca ukoliko ne govore ili ne razumeju dobro srpski jezik - ukazuje Piskulidis.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala pročitajte OVDE