Badnjakom u kuću unosimo sreću, zdravlje i napredak
Foto:lokalnenovine.rs
Pravoslavni vernici u Srbiji obeležavaju danas Badnji dan tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama u hramovima i porodiÄnim okupljanjem za posnom trpezom, pred najradosnihi hrišÄ‡anski praznik Božić - praznik kojim se proslavlja roÄ‘enje Isusa Hrista.
Pripreme za ovaj praznik poÄinju 40 dana pre 7. januara Božićnim postom koji predstavlja proÄišÄ‡enje duha i tela, a ljudi se u Srbiji pozdravljaju reÄima "Hristos se rodi", a otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi".
Božić je praznik cele porodice i zato se oÄekuje da ona tokom prazniÄnih dana bude na okupu, a prati ga veliki spisak narodnih obiÄaja, poput lomljenja pogaÄe. Srbi Božić obeležavaju od pamtiveka, a Badnjakom, odnosno božićnim drvetom se u kuću unosi sreća, zdravlje i napredak. Uz drvo, daruje se i žito da bi naredna godina bila plodna.
Posno za Badnji dan
Badnja veÄera je posna, ali je trpeza bogata. Treba da obiluje jelom i pićem da bi i nova godina bila rodna i puna izobilja. Nekim jelima se pridavao poseban, magijski znaÄaj, koja su i obavezna: med, beli luk (koji ima amajlijsko znaÄenje), pasulj, kupus, riba, voće (orasi, lešnici, jabuke, suve šljive). VeÄera protiÄe u miru i tišini. U badnjedanskoj noći peÄe se božićna peÄenica, namenjena sutrašnjem danu - Božiću.
Obavezno je i unošenje slame jer je to obiÄaj još iz predhrišÄ‡anskog perioda i zato što se na taj naÄin prinosi žrtva duhu Hrista koji je i roÄ‘en na slami.
Badnjak se celiva
Badnjak se celiva, maže medom i stavlja na ognjište. Kada je badnjak stavljen na ognjište, prema njemu se moralo ponašati kao prema živom biću: kitili su ga zelenim granama, ljubili, ali i prelivali vinom, posipali žitom... ObiÄaj nalaganja badnjaka na vatru vrlo je star i pominje se u pisanim izvorima još 1272. godine, gde se u jednom dokumentu beleži da su na Badnje veÄe dubrovaÄki brodovlasnici prinosili knezu panj-ceponem i nalagali ga na vatru .Sa druge strane, u smederevskom kraju na primer ne postoji obiÄaj nalaganja badnjaka, osim možda u kućama doseljenika sa drugih strana.
Deca džaraju vatru odnosno granÄicama raspaljuju i ÄaÄkaju vatru izazivajući pregršti varnica i iskri govoreći koliko iskrica toliko parica, pilića, košnica ... nabrajajući svu stoku i živež Äije se blagostanje priželjkuje.
Negde se uz badnjak u kuću unosi i peÄenica i govori „Dobro veÄe, Äestiti vi i badnje veÄe“ a ukućani odgovaraju „Dobro veÄe, Äestiti vi i vaša peÄenica“. Posle završetka ovoga domaćin okadi ceo dom i veÄeru, zapali sveću i pristupa se badnjoj veÄeri.
Negde se za Badnje veÄe mesi Äesnica, badnjaÄki kolaÄ, bez kvasca sa orasima i mazana medom. ÄŒesnica se za veÄerom lomi, a ne seÄe. U svrljiškom kraju se pravi badnjidanski obredni hleb „njiva“ na kome je ukras uraÄ‘en u obliku zmije, koja je u vezi i sa kultom mrtvih ali u nekim situacijama ima veze i sa rodnošÄ‡u godine. Obredni hlebovi koji se mese badnjega jutra su u tesnoj vezi sa magijskom verovanjima u vezi plodnosti.
Na Kosovu i Metohiji se za Badnji dan spremao poseban kolaÄ koji se iznosio na kućni prag i ritualno nudio vuku. Vuk je, inaÄe, posebno poštovano mitsko biće u starih Srba.
Narodna verovanja i obiÄaji
- Na Badnji dan ništa se ne pozajmljuje iz kuće, a ako je šta ranije pozajmljeno, to se traži nazad, jer se ne valja da ono što pripada kući bude van nje na Božić.
- Na Badnji dan uveÄe se stoka pospe solju, žitom i projom da se saÄuva od Äini.
- Ako na Badnji dan bude oblaÄno, biće rodna godina.
- Ako se na Badnji dan nakupi dosta pepela na badnjaku koji gori na ognjištu, veruje se da će zima biti jaka sa dosta snega.
- Ako varnice iz badnjaka iskaÄu same iako niko ne džara po vatri, veruje se da će biti dosta meda.
Na Božić se okuplja cela porodica. Tada se Äesnica okreće u smeru kretanja Sunca. Kao žrtva se najÄešÄ‡e prinosi prase, koje predstavlja nagradu ukućanima za Äetrdesetodnevni post.
ObiÄaj nalaže da ukućani prvog gosta na Božić, položajnika, daruju poklonima i goste najbolje što mogu, jer on simbolizuje božanstvo.
Osim Srpske pravoslavne crkve, Božić se po Julijanskom kalendaru slavi i u ruskoj, gruzijskoj i makedonskoj crkvi, Jerusalimskoj patrijaršiji, a obeležavaju ga i Kopti.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE