Osoba koja GA NAÄE imaće SREĆE CELE GODINE
Foto:Profimedia
ÄŒesnica je okrugli hleb ili kolaÄ, koji je neizostavan deo Božićnog doruÄka u srpskoj tradiciji.
Na Božić, pre izlaska sunca, domaćica mesi Äesnicu. Od belog brašna, sa "nenaÄetom vodom" i mašÄ‡u, bez kvasca, razvlaÄi testo na tanke listove neparnog broja, stavlja u njega metalni novac i slaže ga u tepsiju. ÄŒesnica se priprema u Äistoj odeći, a ponegde i u najsveÄanijoj košulji ukrašenoj zlatnim nitima. Predanja kažu, da je ranije u Vojvodini bio obiÄaj, dok bi domaćica uz plamen sveće mesila Äesnicu, ukućani pevali "Roždestvo tvoje...".
Pripremu prate razna pravila i obredi. ObiÄaj je da se u testo za Äesnicu stavi novÄić, a u zavisnosti od lokalnih obiÄaja i neki drugi sitni predmeti.
Para se ubacuje u trenutku kada se testo već zamesi, pa onda, nakon ubacivanja još malo "domesi", kako ni domaćica ne bi znala gde je otišao novÄić.
ÄŒesnica se na poÄetku božićnog ruÄka okrene tri puta s leva na desno, nakon Äega je Älanovi porodice razlome meÄ‘u sobom. Veruje se da će osoba koja naÄ‘e novÄić u svom komadu hleba biti posebno srećne ruke u narednoj godini.
ÄŒesnica se lomi tako da svako od ukućana uzme deo, a jedan deo se ostavi za "kuću". Ukoliko niko od prisutnih ne dobije paru, već ona ostane u poslednjem parÄetu namenjenom za "kuću", znaÄi da će svi u kući imati sreću, zdravlje i blagostanje tokom cele godine.
Zanimljivo je i da se novÄić može otkupiti - ukoliko neko naÄ‘e paru, a želi da je "proda" nekom drugom kako bi mu ustupio svoju sreću, to može da uÄini u zamenu za nešto oko Äega se dogovore. Ipak, mnogi se slažu da je najlepše zadržati novÄić.
U nekim sredinama se ranije novÄić lepio za plafon uz pomoć malo testa, kako bi ostao u kući i štitio sve ukućane, meÄ‘utim, to je s vremenom prestalo da se praktikuje iz razumljivih razloga.
Danas najÄešÄ‡e oni koji su bili srećne ruke, Äuvaju paru u novÄaniku ili negde na sigurnom, kako bi ih uvek pratila sreća.
U Vojvodini se Äesnica pravi u obliku slatkog kolaÄa. Kao osnova koriste se tanke kore, kao za gibanicu. Nekada su ih domaćice razvlaÄile po kući.
Od njih se Äesnica priprema postavljanjem kora u listovima sa nadevom od meda, šećera i oraha. Ponegde su se ko nadev mogli naći i mak, suvo grožđe i sitno voće.
Postupak je sliÄan pripremanju baklave, samo što je vojvoÄ‘anska Äesnica suva. Tokom pripreme ubacuje se dukat ili vredan metalni novÄić u neki od središnjih slojeva. Ovakva Äesnica se obiÄno ne lomi, već se seÄe i razdeljuje ukućanima.
ÄŒesnica se u nekim krajevima upotrebljavala Äak i za gatanje. U Bosni su pravili zaseke na gornjoj površini testa spremnog za peÄenje i stavljali u njih semena raznih useva. Što bi se više neki zasek nadigao tokom peÄenja, to bi prinos tog useva trebalo da bude obilatiji u narednoj godini.
U Jadru su gatali po žeravicama od badnjaka koje su stavljali na Äesnicu, namenivši ih pojedinaÄno raznim vrstama žita i stoke. Verovali su da će biti najviše onoga Äija žeravica najduže sija i na kojoj ostane najviše pepela.
Da bi žito obilato rodilo, negde su na Äesnicu stavljali posudu napinjenu žitom.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE