Istraživanje Eurostata pokazalo da se mladi u Srbiji proseÄno osamostaljuju u 31. godini
Foto:EPA-EFE/FRANCK ROBICHON
Mladi u Srbiji roditeljski dom napuštaju proseÄno sa 31,1 godinom - pokazali su najnoviji podaci Eurostata. Ovakva situacija nije nimalo bolja u odnosu na pre jednu deceniju, uprkos evropskom trendu ranijeg osamostaljivanja.
Kako pokazuju podaci RepubliÄkog zavoda za statistiku, prema popisu iz 2011, Äak šest odsto starijih od 30 godina živelo je ne sa braÄnim partnerima ili cimerima, već sa roditeljima i imalo status deteta prema položaju koji zauzimaju u domaćinstvu. To znaÄi da sa majkom i ocem dele krov nad glavom, da im neko drugi kuva, pere, pegla, da eventualno snose deo troškova ukoliko rade, a Äesto ni to. Jednom reÄju - nisu samostalni.
U pitanju je bilo 293.236 "dece" od 30 i kusur, od Äega dve trećine Äine muškarci. U tom trenutku Srbija se po ovom pitanju nalazila na šestom mestu u Evropi, a nesamostalniji su bili samo Slovenci, Italijani, Slovaci, Grci i Hrvati. Nove podatke možemo oÄekivati tek posle popisa, dogodine.
Sociolog Milica Vesković AnÄ‘elković iz Instituta za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu za ovaj trend vidi nekoliko razloga, od kojih je jedan takozvana - produžena mladost. Ona više ne traje do 25, nego do tridesete godine.
- Deca u roditeljskom domaćinstvu ostaju i do 35. godine. Osim toga, bez obzira na Bolonjsku deklaraciju, kod nas mladi i dalje duže studiraju. Veoma važan faktor je i nedostatak posla. Mnogi poslodavci traže prethodno radno iskustvo, koje ovi ljudi još nisu mogli da steknu, pa na konkursima posao dobijaju stariji - kaže Vesković AnÄ‘elković.
Mladi sve kasnije, primećuje ona, stupaju i u brak, a kod nas se najÄešÄ‡e sele iz primarne porodice tek kad zasnuju svoju. Statistika pokazuje da su prošle godine muškarci pri sklapanju braka imali proseÄno 34,5 godina, a neveste 31,3.
Psiholog Stanislava Popov, sa novosadskog Fakulteta za sport i turizam, istiÄe da je jedan od razloga za "dugu adolescenciju" Äinjenica da je poslednjih decenija proces odrastanja u urbanom svetu duži s obzirom na produžene godine školovanja.
- Sve više mladih se odluÄuje za studiranje, a to znatno odlaže proces finansijskog osamostaljivanja, što je kriterijum za izlazak iz adolescencije. U našoj sredini je taj parametar neodrživ, jer bismo imali mnoštvo "sredoveÄnih adolescenata" . U Srbiji je ostanak u roditeljskoj kući najÄešÄ‡e uslovljen ekonomskim prilikama - kaže Popov.
Naše porodice, meÄ‘utim, neretko i same podstiÄu ovu nesamostalnost, što ostavlja razliÄite posledice:
- Osoba koja ne doživljava sebe kao nezavisnu neće biti u stanju ni da preuzme odgovornost za sopstvene probleme. Biće sklona tome da krivi roditelje, društvo, sudbinu, državu, iako je najÄešÄ‡e kljuÄ promene u njoj samoj, bez obzira na okolnosti - navodi Popov.
ŠveÄ‘ani "solo" već sa 18
Nisu mladi u Srbiji jedini u regionu koji dugo ostaju s roditeljima. Apsolutno identiÄna situacija je u Crnoj Gori (31,1 godina), a sliÄna u Severnoj Makedoniji (31,8) i Hrvatskoj (32). Za Bosnu i Hercegovinu nema podataka, ali se pretpostavlja da je na nivou proseka Zapadnog Balkana. Za razliku od nas, mladi u Švedskoj osamostaljuju se već sa 18 godina.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE