Proverite da li je i vaše na spisku
Foto:Dragana UdoviÄić
Većina srpskih prezimena prepoznatljiva je po sufiksu -ić. Procenjuje se da se oko dve trećine srpskih prezimena završava ovako.
Većina je nastala po muškom pretku – patronimi, mada ima i prezimena koja poreklo vode od neka davne prabake – matronimi. Ima i onih koja su oznaÄavala liÄni izgled ili karakter, ali i nadimak i bivše mesto boravka i zanimanje. Tako dolazi do toga da veliki broj porodica nosi ista prezimena, iako uopšte nisu u meÄ‘usobnom srodstvu.
Nastanak današnjih prezimena u Srbiji vezuje se za kneza Aleksandra KaraÄ‘orÄ‘evića koji je 1851. godine jednim aktom naredio uspostavljanje trajnih prezimena po najstarijim i najznaÄajnim precima. Ipak, zahvaljujući saÄuvanim manastirskim, carskim i kraljevskim poveljama i spisima iz prošlosti, pre svega iz Srednjeg veka, danas znamo da su se i naši preci prezivali sliÄno kao i mi danas.
Predstavljamo vam prezimena koja su nosile srpske srednjovekovne plemićke porodice, vladarske dinastije i aristokrate:
Divac
Vodi poreklo od reÄi “div”, znaÄi sin Diva. Divci se nalaze u dokumentima još u 15. veku.
Drakulić
Nastalo od reÄi “drakul” – zmaj. Prezime se koristi u Srbiji još od 11. veka i nema veze sa poznatim grofom iz Rumunije.
Jakšić
Jakšići su bili poznata plemićka porodica iz vremena srpske despotovine. Jakšići su zadivili MaÄ‘are svojim herojstvom u borbi s Turcima, tako da ih je kralj Matija nazvao "stubovima hrišÄ‡anstva“ i dao im i ugarsku plemićku titulu.
Lazarević
Lazarevići su srpska vlastelinska i vladarska porodica iz 14. i 15. veka. RodonaÄelnik dinastije bio je Pribac Hrebeljanović, logotet, a potom peharnik na dvoru cara Dušana. Njegov sin bio je Lazar Hrebeljanović koji je predvodio vojsku u boju na Kosovu. Smatra se da ova porodica nema direktnih potomaka pošto Lazarevi sinovi - Stefan i Vuk, nisu imali naslednika.
Pavlović (Jablanović)
Pavlovići ili Jablanići su srpska srednjovekovna porodica koja je u doba kraljevine Bosne upravljala istoÄnim i jugoistoÄnim delovima današnje Bosne i Hercegovine, zvanom Zemlje Pavlovića. Njihov najpoznatiji predstavnik i rodonaÄelnik bio je Pavle Radenović. Sa završetkom osmanlijskog osvajanja kraljevine Bosne 1463. godine Pavlovići nestaju sa istorijske scene.
Vukanović
Vukanovići su bili srpska vladarska porodica koja je vladara Raškom od kraja 11. veka do poÄetka druge polovine 12. veka. Samo ime dinastije je navedeno uslovno, odnosno predstavlja termin koji su moderni istoriÄari izveli iz imena prvog znaÄajnijeg vladara ove porodice - raškog velikog župana Vukana.
Balšić
Balšići su bili srednjovjekovna srpska dinastija, koja je vladala Zetom od 1360. do 1421. godine. Posle smrti cara Dušana Balšići postaju gospodari Zete, priznajući samo formalno vlast srpskog cara Uroša.
Na ovom dokumentu su, naime, popisana imena svih ljudi (u nekim sluÄajevima i tri, Äetiri generacije potomaka) koji su tada živeli na tom posedu. Srpska prezimena su većinom nastajala po muškom pretku (patronimi), pa su potomci Jovanovi, Radogostovi, Petrovi, Nikolini, postali Jovanovići, Radogostovići, Petrovići, Nikolići…
Prezimena po ženskom pretku (matronimi) su reÄ‘a, a vezuju se za žene koje su se istakle u borbi ili su, prosto, ostale udovice. To su Marići, Stanići, Jelići – kaže etnolog Miroslav Niškanović, jedan od retkih koji se bavi ovom problematikom i autor jedinstvene knjige “Srpska prezimena”.
Prema njegovim reÄima, pored prezimena koja odražavaju vezu sa nekom drugom osobom (obiÄno vezu roditelj – deca), imamo i ona koja oznaÄavaju liÄni izgled ili karakter, ali i nadimak osobe po kojoj je nastalo prezime: SlijepÄević, Ćosić (ćosav), Brkić (brkat), Mudrinić, Divljak, Bujak (brz, hitar), Guzina, Ubiparip, Vrtikapa…
Tu su i prezimena koja ukazuju na bivše mesto boravka i koja su najÄešÄ‡a u Vojvodini, kao BirÄanin, Crnogorac, Bosanac, Kaćanski…, ali i prezimena nastala prema zanimanjima: Samardžić, Moler, Popović, ĆurÄić (od ćurÄija – kožar, krznar), Kalajdžić (od kalajdžija – zanatlija koji kalajiše sudove), Mešterović (od mešter – uÄitelj), Pandurović, Ćatović (od ćata – pisar), Hodžić (od hodža – muslimanski sveštenik), Keserović (turska reÄ keser oznaÄava stolarsku alatku koja služi za “kopanje” korita, korpica… slovenska reÄ za nju je tesla).
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE