Jedinstven smeÅ¡taj i pristup oÄuvanja zajednice pÄela u Srbiji
Foto:REUTERS/Johanna Geron/File Photo
Odbegli rojevi pÄela prvi put u Srbiji dobiće svoj dom. PoÄinje realizacija projekta u okviru kojeg će biti postavljen "pÄelinji azil" u oglednom beogradskom pÄelinjaku "Košutnjak", saopštila je kompanije Delez Srbija.
Kako je istaknuto, ovaj jedinstven smeštaj i pristup oÄuvanja zajednice pÄela u Srbiji, biće realizovan u saradnji Beogradskog pÄelarskog udruženja i kompanije Delez Srbija.
U Beogradu, prema podacima Beogradskog udruženja pÄelara, postoji nešto više od 3.000 odbeglih rojeva pÄela, koji nastanjuju razna staništa, oluke, strehe, a nekada i delove kuća i stanova.
Iz kompanije Delez Srbija su naveli da su uvideli znaÄaj da se ovim nezamenljivim insektima pomogne da bezbedno nastave svoj život i kada ostanu bez svog prvobitnog doma, da pronaÄ‘u novo stanište i nastave da nemerljivo doprinose ÄoveÄanstvu.
Smeštajni kapaciteti azila biće nekoliko desetina košnica, a iz Beogradskog udruženja pÄelara najavljuju da veruju da će uspeti da pomognu svim vrednim insektima koji su izgubili svoj dom.
"S obzirom na to da je pÄela proglašena za ugroženu vrstu 2017. godine, svaki spašeni roj predstavlja jedinstvenu pobedu pÄelarstva i oÄuvanja biodiverziteta, globalno, na nivou celog sveta. Izuzetno je važno što će odbegle pÄele imati svoj dom, zahvaljujući saradnji sa kompanijom Delez, a istovremeno i što će Beograd biti na mapi gradova u kojima će se oÄuvanje pÄela, kao veoma važnih insekata za ljudsku ishranu, podići na viši nivo", kazao je predsednik Beogradskog udruženja pÄelara Stanko Rajić.
On je podsetio da pÄele napuštaju svoje košnice usled raznih prirodnih i vanrednih okolnosti. U saopštenju je istaknuto da medonosna pÄela ima izuzetno i kompleksno mesto u prirodi i jedini je insekt koji pravi hranu za ljude. Ukupna korist od pÄela ostvarena oprašivaÄkom funkcijom višestruko je veća od vrednosti dobijene od svih pÄelinjih proizvoda zajedno, a pÄele su zaslužne za opstanak najvećeg broja biljaka.
Više od 75 odsto glavnih gajenih biljaka, najznaÄajnijih u ljudskoj ishrani direktno zavise od pÄela kao oprašivaÄa. MeÄ‘utim, uprkos svom znaÄaju koje pÄele imaju, neretko se dešavaju njihova stradanja koja su izazvana nepažnjom i nemarom neodgovornih ljudi.
Svetski dan pÄela 20. maj - na inicijativu Slovenije
Na inicijativu Slovenije od 2018. godine 20. maja obeležavamo Svetski dan pÄela - najvažnijih oprašivaÄa, koji nam obezbeÄ‘uju hranu i znaÄajno doprinose oÄuvanju životne sredine. Zaštita pÄela i oÄuvanje pÄelarstva je od vitalnog znaÄaja za našu budućnost. Uz pomoć Svetskog dana pÄela svi zajedno se možemo ponovo podsetiti uloge svakog od nas za oÄuvanje pÄela, navodi se u saopštenju.
PÄele nam, kako se navodi, sa jedne strane obezbeÄ‘uju visoko kvalitetnu hranu (med, matiÄni mleÄ, cvetni prah) i druge korisne proizvode kao što je pÄelinji vosak, propolis i pÄelinji otrov. PÄele oprašuju skoro tri Äetvrtine svih biljaka i od njih zavisi trećina proizvedene hrane na planeti.
Kao takve igraju važnu ulogu u obimu poljoprivredne proizvodnje. Efikasno oprašivanje povećava koliÄinu poljoprivrednih kultura, poboljšava njihov kvalitet i otpornost na štetoÄine. Kulture koje zavise od oprašivanja su znaÄajan izvor prihoda poljoprivrednika, pre svega manjih i porodiÄnih gazdinstava. Milionima ljudi pÄele obezbeÄ‘uju radna mesta i primanja.
PÄele su znaÄajne i za oÄuvanje ekološke ravnoteže. Sa oprašivanjem vrše jednu od najprepoznatljivijih usluga ekosistema, zbog kog je prerada hrane uopšte moguća. Time Äuvaju i brinu o opstanku životinjskih i biljnih vrsta.
U mnogim državama i regijama pÄele su zbog razliÄitih uticaja Äoveka na životnu sredinu veoma ugrožene. Glavni cilj Svetskog dana pÄela je da najširu javnost upozorimo na važnost pÄela za naš opstanak na ovoj planeti.
U toj nameri se svake godine u mesecu maju odvijaju posebni dogaÄ‘aji posvećeni obeležavanju Svetskog dana pÄela. Zbog epidemije COVID-19 ovogodišnje, treće obeležavanje biće pre svega u znaku virtuelnih dogaÄ‘aja.
Zašto baš 20. maj? 20. maja 1734. se rodio Anton Janša, slovenaÄki pÄelar, koji je bio poznat kao pionir savremenog pÄelarstva i jedan od najvećih struÄnjaka za pÄele u svom vremenu. Bio je prvi moderni uÄitelj pÄelarstva na svetu i Marija Terezija ga je imenovala za glavnog uÄitelja pÄelarstva.
Istovremeno je maj na severnoj polulopti mesec bujnog razvoja pÄela i prirode, a na južnoj polulopti to je jesen, kada se prikupljaju pÄelinji proizvodi i poÄinje sezona upotrebe meda.
Na žalost u zadnje vreme pÄele su sve ugroženije. Zadnji izveštaj Svetskog saveza za oÄuvanje prirode (IUCN) navodi da skoro 10 odsto pÄela preti izumiranje, dobrih 5 odsto ih je najverovatnije ugroženo, a za skoro 57 odsto vrsta nema podataka. Broj oprašivaÄa po celom svetu opada, a sa druge strane rastu potrebe za oprašivanjem, posebno u državama u razvoju.
Glavni uzroci za odumiranje pÄela su razliÄite bolesti, komplikacije sa maticama i virusne zaraze. Istovremeno preti nestašica pÄelinjih pašnjaka zbog sve brojnijih monokultura i intenzivne tehnologije prerade travnjaka. ProblematiÄna je i masovna upotreba proizvoda za zaštitu biljaka u savremenoj poljoprivredi i nove štetoÄine, koje se zbog globalizacije brže šire po svetu.
Opstanak pÄela zavisi od Äiste vode, vazduha i životne sredine. Potrebna je dodatna aktivnost država, meÄ‘unarodnih organizacija, lokalnih sredina i pojedinaca za oÄuvanje životne sredine do mere koja će omogućiti opstanak pÄela.
Slovenija aktivno ulaže napore da se zaštite pÄele i njihove životne sredine. Kako kaže otpravnik poslova Ambasade Republike Slovenije u Beogradu Roman Weixler, pÄelarstvo u Srbiji je, sliÄno kao u Sloveniji, na jako visokom nivou i predstavlja važnu poljoprivrednu granu. Zato raduje Äinjenica, da je Srbija meÄ‘u prvima prepoznala znaÄaj meÄ‘unarodne zaštite pÄela i podržala inicijativu za proglašenje Svetskog dana pÄela.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE