Na stanju BESPRAVNE GRADNJE leži 2.000.000 OBJEKATA
Foto:Aleksandra Čolić
Zahtev za legalizaciju svojih objekata podneli su mnogi vlasnici nekretnina, ali već godinama Äekaju svoja rešenja, koja nikako da stignu.
Novi zakon o legalizaciji trebalo bi da omogući da se u što kraćem roku ozakone bespravno izgraÄ‘eni objekti, kojih je u Srbiji skoro 2 miliona, uz minimalnu cenu i jedan dokument.
Prema trenutno važećem Zakonu o ozakonjenju iz 2015. godine, koji je delimiÄno dopunjen 2018, divlja gradnja je kriviÄno delo i takav objekat mora da se ukloni, ali sudeći po stanju na terenu to je mrtvo slovo na papiru, jer su lokalne samouprave donele samo 7.640 rešenja o njihovom rušenju.
Posmatrajući dostupne informacije može se zakljuÄiti da legalizacija u velikim centrima uglavnom stoji, jer je u Beogradu, Novom Sadu i Nišu legalizovano tek nekoliko procenata ukupno izgraÄ‘enih objekata. Po manjim gradovima u unutrašnjosti situacija je nešto bolja, iako daleko od zadovoljavajuće.
Rok za ozakonjenje 5 godina
Zakonom o ozakonjenju objekata predviÄ‘eno je da svi objekti izgraÄ‘eni bez izdatog rešenja o graÄ‘evinskoj dozvoli ili rešenja o odobrenju izvoÄ‘enja radova posle 27. novembra 2015. godine, nisu predmet ozakonjenja u skladu sa odredbama Zakona i nadležni graÄ‘evinski inspektor za te objekte donosi rešenje o rušenju.
S druge strane, objekti koji su u postupku legalizacije ne mogu biti prometovani – notari ne overavaju kupoprodajne ugovore do okonÄanja postupka, a rok za ozakonjenje je 2023. godina. Poslednjim izmenama i dopunama Zakona iz 2018. godine predviÄ‘eno je da zapoÄeti postupci ozakonjenja moraju da se završe u roku od pet godina, dakle do 2023. ili se u suprotnom izdaje rešenje da se zahtev za legalizaciju odbija.
Međunarodna zajednica definisala faze legalizacije
Kako navode struÄnjaci, pitanje legalizacije nekretnina je vrhunska svetska tema – i politiÄka i socijalno-ekonomska, baš kao i ekološka i urbanistiÄka. Ovaj problem postoji na svim kontinentima, a više od 50 miliona stanovnika samo u Evropi živi u nelegalizovanim objektima. ReÄ je o složenom problemu i još uvek ne postoji jednoznaÄno rešenje.
MeÄ‘unarodna zajednica intenzivno radi na rešavanju problema nelegalnih objekata i faze, odnosno koraci u ovom procesu su već definisani.
PoÄinje se od izrade i pripreme strategije legalizacije, zatim sledi priprema okvira za samu realizaciju procesa, nakon Äega dolazi legalizacija i aktivnosti nakon nje. Sve te faze treba predvideti novim zakonom.
"U prvoj fazi se radi ozbiljna analiza i raÄunaju svi troškovi i koristi, a priprema se i nacrt strateškog izveštaja. Druga faza trebalo bi da definiše podruÄja i kategorije objekata, a zatim dolazi na red definisanje akcija, postupka upisa, kazni i naknada. Posle toga sledi sama legalizacija, od pripreme popisa nelegalnih objekata, koju je u našem sluÄaju RGZ već uradio, preko prikupljanja podataka i dokumentacije, pa do upisa nelegalnih objekata i sprovoÄ‘enja eventualnih pravnih akcija", navode poznavaoci prilika u ovoj oblasti.
Na kraju sledi naplata, odnosno plaćanje legalizacije.
Kao rezultat celog procesa trebalo bi da doÄ‘e do revidiranja i unapreÄ‘enja urbanistiÄkih planova i regulative, unapreÄ‘enja vodova infrasrukture, kao i spreÄavanja nove nelegalne gradnje.
Anita Pešić, direktor oglasnog portala Nekretnine.rs, podseća da je od novembra 2018. godine stopirana prodaja nekretnina koje su u procesu legalizacije i notari ne overavaju takve ugovore.
"Dokle god se taj proces ne okonÄa, vlasnici takvih nekretnina su onemogućeni da ih prodaju. Definitivno bi ubrzanje donošenja rešenja o ozakonjenju stambenih objekata obogatilo trenutnu ponudu nekretnina, a što je raznovrsnija i veća ponuda, probudiće se i oni kupci koji Äekaju i premišljaju se, pa će biti i više kupoprodaja nego što ih ima trenutno. Svakako sa većom ponudom nekretnina nadamo se i stabilizaciji cena kvadrata", ocenjuje naša sagovornica i dodaje da trenutno na tržištu nekretnina manjka stanova za prodaju, a posebno onih koji nisu novogradnja.
"Nisu svi u mogućnosti da kupuju novogradnju, proseÄna porodica koja diže stambeni kredit gleda da se što manje kreditno zaduži. RazliÄite su i potrebe ljudi: nekome znaÄi svaki kvadrat više i isplativije mu je da kupi više kvadrata u starogradnji, pa da stan adaptira po svojim potrebama, a neko neće da ulaže u renoviranje kupljenog polovnog stana i želi da se useli u potpuno nov stambeni objekat. Trenutno ni jedne ni druge ponude nema dovoljno na tržištu", istiÄe Anita Pešić.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE