Kako se određuje visina penzije u Srbiji?
Foto:Alo.rs/Nenad Vujanović
Detaljno uputstvo o svim uslovima penzije...
Svakom budućem penzioneru jedno od najvažnijih pitanja je – kolika će mu biti penzija.
TakoÄ‘e, vrlo Äesto i oni koji su rešenje o penziji već dobili nisu uvek sigurni da im je iznos pravilno odreÄ‘en. Zbog toga, a i da bi se razjasnile i neke druge, možda manje oÄigledne dileme, pokušaćemo da objasnimo na koji naÄin je Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju uredio naÄin odreÄ‘ivanja visine penzije.
Stupanjem na snagu važećeg Zakona o PIO (2003. godine), naÄin odreÄ‘ivanja visine penzije je potpuno izmenjen u odnosu na ranije propise koji su obraÄun bazirali na utvrÄ‘ivanju penzijskog osnova prema zaradama ostvarenim u deset najpovoljnijih uzastopnih godina staža. Naravno, i dalje se iznos penzije odreÄ‘uje na osnovu podataka registrovanih u matiÄnoj evidenciji, odnosno na osnovu navršenog penzijskog staža i ostvarenih zarada, ali se pri odreÄ‘ivanju visine penzije uraÄunava ceo radni vek.
Prvi korak u obraÄunu je utvrÄ‘ivanje svih zarada koje je osiguranik ostvario u toku karijere, a zatim se zarada ostvarena u svakoj kalendarskoj godini uporeÄ‘uje s proseÄnom zaradom u Srbiji u toj godini. Od poÄetka primene aktuelnog Zakona, odnosno od 2003. godine, u zaradu se uraÄunavaju svi ostvareni prihodi za koje su plaćeni doprinosi za PIO. To znaÄi da se osiguranicima koji su, na primer, uz radni odnos obavljali i samostalnu delatnost sabiraju zarade ostvarene po oba osnova.
Deljenjem iznosa ostvarene zarade s proseÄnim iznosom dobija se godišnji liÄni koeficijent. Ukoliko je ostvarena zarada veća od proseÄne, koeficijent je viši od 1, a ukoliko je manja, onda je koeficijent niži od 1. Zakonom je najviši godišnji liÄni koeficijent ograniÄen na 5, i to je jedan od naÄina kojima je ograniÄena maksimalna visina penzije.
Nakon odreÄ‘ivanja godišnjih liÄnih koeficijenata za svaku godinu staža osiguranja, izraÄunava se liÄni koeficijent, i to tako što se zbir svih godišnjih liÄnih koeficijenata deli s ukupnim trajanjem perioda za koje su oni utvrÄ‘eni. Taj korak u raÄunanju visine penzije je veoma znaÄajan.
Naime, u sluÄaju da je osiguranik navršio staž kraći od 12 meseci u toku jedne kalendarske godine, Äini se da matematiÄka formula ima nedostatak i da dovoÄ‘enje zarade ostvarene u periodu kraćem od 12 meseci u odnos s proseÄnom republiÄkom zaradom za celu godinu dovodi osiguranike u nepovoljan položaj.
MeÄ‘utim, upravo Äinjenica da se zbir godišnjih liÄnih koeficijenata deli s ukupnim trajanjem perioda za koje su ti koeficijenti utvrÄ‘eni utiÄe na to da je zakonska formula za izraÄunavanje visine penzije zapravo potpuno pravilna i praviÄna.
Praksa pokazuje da zarada ostvarena u periodu kraćem od 12 meseci u toku jedne godine ipak može na razliÄite naÄine uticati na obraÄun visine penzije. NajÄešÄ‡e su zarade u poÄetku godine nešto niže nego krajem godine, kako zbog nominalnog rasta zarada, tako i zbog dodataka na zaradu koji se najÄešÄ‡e isplaćuju u drugoj polovini godine, kao što su regres, trinaesta plata i sliÄno. Iz tog razloga, moguće je da osiguranik koji je ostvario zaradu samo u drugoj polovini godine bude u nešto povoljnijoj situaciji nego da je u toj istoj godini radio u prvih šest meseci. Naravno, opisana situacija uopšte ne mora da važi za svakog osiguranika i za svakog poslodavca i zato se ne može reći da postoji opšte pravilo.
Važno je naglasiti da je liÄni koeficijent Zakonom ograniÄen na 3,8, i to je drugi naÄin ograniÄavanja maksimalnog iznosa penzije.
Po odreÄ‘ivanju liÄnog koeficijenta, koji praktiÄno predstavlja odnos proseÄne zarade osiguranika u toku celog radnog veka i proseÄne zarade u Republici Srbiji u istom periodu, preostaje još nekoliko relativno jednostavnih matematiÄkih radnji. Prvo se liÄni koeficijent množi s ukupnim trajanjem penzijskog staža, pri Äemu se u obzir uzima i utvrÄ‘en poseban staž (ženama najÄešÄ‡e po osnovu roÄ‘enja trećeg deteta, a muškarcima po osnovu uÄešÄ‡a u oružanim akcijama). TakoÄ‘e, osiguranicima ženama se utvrÄ‘eni staž uvećava (u 2019. godini osam odsto, u 2020. sedam odsto, a od 2021. godine i ubuduće ženama će se staž uvećavati šest odsto, Äime se završava prelazni period u kojem se procenat uvećanja smanjivao), dok se korisnicima invalidske penzije staž za obraÄun visine penzije takoÄ‘e uvećava po odreÄ‘enoj formuli.
Osim tih, postoje i neki drugi izuzeci i posebni propisi za obraÄun, ali oni Äitaoci koji se za to posebno interesuju svakako će u zakonskim propisima pronaći sve detalje koje žele da saznaju, a koji nisu interesantni većini.
Množenjem liÄnog koeficijenta i staža za obraÄun, dobija se liÄni bod, koji se zatim množi opštim bodom odreÄ‘enim u skladu sa Zakonom i koji je zajedniÄki za sve penzionere. Tom poslednjom matematiÄkom radnjom, dobija se iznos penzije u dinarima.
Osim navedenih izmena Zakona, na odreÄ‘ivanje visine penzije utiÄe i promena koja se odnosi na naÄin odreÄ‘ivanja godišnjeg liÄnog koeficijenta za godinu u kojoj se ostvaruje pravo, a koja je stupila na snagu 1. januara 2019. godine. Raniji propisi Äinili su upravo obraÄun koeficijenta za poslednju godinu rada jednim od najÄešÄ‡ih razloga zbog kojih se o zahtevu za penziju odluÄivalo privremenim rešenjima.
Naime, za staž navršen u godini u kojoj se ostvaruje pravo koeficijent se mogao odrediti tek poÄetkom naredne godine, po objavljivanju proseÄne zarade u Srbiji za tu godinu. Po novim propisima, zarada ostvarena u poslednjoj godini više se ne dovodi u odnos s proseÄnom zaradom u Srbiji za celu kalendarsku godinu, već se dovodi u odnos s tzv. obraÄunskim iznosom proseÄne godišnje zarade. Taj obraÄunski iznos se prethodno odreÄ‘uje tako što se proseÄna meseÄna zarada u Srbiji za period od poÄetka godine do kraja meseca koji dva meseca prethodi mesecu u kojem se ostvaruje pravo, pomnoži brojem 12, osim za osiguranike koji pravo ostvaruju u januaru ili februaru, kojima se obraÄunski iznos odreÄ‘uje množenjem proseÄne januarske zarade brojem 12. To znaÄi da se godišnji koeficijent lica koje pravo ostvaruje u npr. junu odreÄ‘uje tako što se izraÄuna proseÄna meseÄna zarada za period januar–april i pomnoži brojem 12, dok se za lice koje ostvaruje pravo u februaru samo proseÄna januarska zarada množi brojem 12. Na taj naÄin izbegava se Äekanje naredne godine i objave podataka za celu godinu, pa i to da na obraÄun penzije utiÄe i proseÄna republiÄka zarada u periodu u kojem penzioner uopšte nije radio, niti ostvarivao zaradu.
PoÄev od 30. septembra 2018. godine, stupile su na snagu izmene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i promenjen je naÄin na koji godine za koje nije moguće utvrditi godišnji liÄni koeficijent utiÄu na odreÄ‘ivanje visine penzije. Do sada se za te godine obraÄunavao proseÄan koeficijent, ili koeficijent koji odgovara garantovanom iznosu zarade, ili najnižoj osnovici, što je za većinu korisnika prava bilo nepovoljno. Po izmenjenim odredbama, za godine za koje nije moguće utvrditi podatke o ostvarenoj zaradi, raÄuna se liÄni koeficijent odreÄ‘en za ostale navršene godine staža osiguranja. PraktiÄno, na taj naÄin se izbegava da godine za koje nema podataka o ostvarenoj zaradi utiÄu na ukupan iznos penzije, pa je i tako odreÄ‘en iznos penzije realniji i više odgovara stvarnim zaradama osiguranika.
Važno je naglasiti da je izmenama Zakona bila predviÄ‘ena i mogućnost da penzioneri kojima je odreÄ‘en iznos penzije primenom ranije važeće odredbe za godine za koje nisu utvrÄ‘eni podaci o ostvarenim zaradama, podnesu zahtev za odreÄ‘ivanje novog iznosa penzije po novom naÄinu obraÄuna. Takav zahtev mogao je da se podnese do 30. septembra 2019. godine, a ukoliko je primenom izmenjenih odredbi bio utvrÄ‘en povoljniji iznos penzije, taj iznos pripada od 30. septembra 2018. godine, odnosno od dana stupanja na snagu izmena Zakona.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE