NajÄešÄ‡i mentalni poremećaj danas je depresija, a na panel diskusiji na GLOBSEC forumu 2022. reÄeno je da Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da ona pogaÄ‘a više od 40 miliona osoba u Evropskoj uniji, što Äini 4,3 odsto Evropljana.
Deset timova struÄnjaka i istraživaÄa iz centralne i istoÄne Evrope i Baltika analiziralo je brigu i leÄenje depresije u svojim zemljama, a rezultati pomenutog istraživanja sprovedeni su u Srbiji, ÄŒeškoj, SlovaÄkoj, MaÄ‘arskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Bugarskoj, Litvaniji, Letoniji i Estoniji.
Kako se navodi, s obzirom na psihološke efekte pandemije korone, globalna rasprostranjenost anksioznosti i depresije porasla je za ogromnih 25 odsto samo u prvoj godini pandemije, a vrlo je verovatno da je ova brojka sada još veća! Kontekst pandemije uÄinio je temu depresije relevantnijom nego ikada, a doktori i akademici širom sveta nazvali su je tihom pandemijom.
O depresiji i problemima koje nam je donela pandemija, ali i broju Srba koji boluje od nje, razgovarali smo sa prof. dr Igorom Pantićem, specijalistom psihijatrije, vanrednim profesorom na Katedri za medicinsku fiziologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu i pridruženim profesor na Univerzitetu u Haifi u Izraelu.
Kako prepoznati depresiju?
Sa aspekta psihijatrije, kako on kaže, depresija je mentalni poremećaj koji spada u takozvanu grupu poremećaja raspoloženja Äiji su glavni simptomi gubitak energije, gubitak interesovanja, nesanica, gubitak apetita, smanjeno samopouzdanje, prekomerni osećaj krivice, iritabilnost i nedostatak koncentracije.
- Laici obiÄno depresiju zamišljaju kao tugu i nemir koji su uzrokovani stresom, ali psihijatrima je ponekad kao simptom mnogo važniji gubitak energije, odnosno bezvoljnost, koja može biti izražena do te mere da osoba potpuno zapostavi svoje poslovne, porodiÄne i druge obaveze. TakoÄ‘e, nisu sve depresije iste, i spoljni stres ne mora uvek biti prisutan. Depresivne epizode obiÄno traju nekoliko nedelja ili meseci (najmanje dve nedelje je Äesto neophodno za dijagnozu), a u pojedinim sluÄajevima poprimaju hroniÄni tok. Osoba koja ima hroniÄnu blagu ili umerenu depresiju, danas Äesto poznatu pod imenom "perzistentni depresivni poremećaj", koja traje godinama, ponekad može ostati neprepoznata od strane zdravstvenog sistema sve dok se ne zakomplikuje u pogledu kliniÄke slike - rekao je on i izneo frapantne podatke!
Prevencija je kljuÄ
Kako se boriti protiv depresije
Prof. dr Igor Pantić, specijalista psihijatrije, kaže da borba protiv depresije ne bi trebalo da bude samo zadatak psihijatara već i celokupnog društva. - Trebalo bi stvoriti takav sistem u kome postoji ekonomska i druga izvesnost, odnosno pojedinac ne bi trebalo konstantno da bude izložen pritisku i brizi u smislu da li će već sutra ostati bez posla i egzistencije. TakoÄ‘e, moramo raditi na stvaranju sistema vrednosti u kome će na ceni biti poštenje, pristojnost, empatija i praštanje.
Alarmantni podaci
- Prema nekim podacima, u Srbiji oko pet odsto stanovništva pati od depresije, a svake godine u našoj zemlji samoubistvo izvrši izmeÄ‘u 1.000 i 1.500 ljudi, od kojih je znatan broj mladih. Iako je poslednjih godina uloženo mnogo napora u cilju prevencije mentalnih poremećaja, stopa samoubistava je i dalje veoma velika. Depresija takoÄ‘e predstavlja veliko ekonomsko opterećenja kako za pojedinca, tako i za društvo u celini. Ovaj poremećaj onesposobljava Äoveka, smanjuje njegovu produktivnost na poslu, kao i funkcionisanje u okviru porodice, koja takoÄ‘e trpi veliku štetu i troškove.